Pregled bibliografske jedinice broj: 947440
Istraživanje primjene traneksamične kiseline kod ugradnje totalne endoproteze kuka u KB "Merkur"
Istraživanje primjene traneksamične kiseline kod ugradnje totalne endoproteze kuka u KB "Merkur", 2018., diplomski rad, diplomski, Studij sestrinstva, Zagreb
CROSBI ID: 947440 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje primjene traneksamične kiseline kod
ugradnje totalne endoproteze kuka u KB "Merkur"
(Investigation of the use of tranexamic acid in the
installation of total hip endoprosthesis in KB
"Merkur")
Autori
Mihalić-Aleksić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Studij sestrinstva
Mjesto
Zagreb
Datum
12.07
Godina
2018
Stranica
45
Mentor
Puntarić, Dinko
Ključne riječi
Endoproteza ; kuk ; krvarenje ; medicinska sestra ; traneksamična kiselina
(Arthroplasty ; hip ; bleeding ; nurse ; tranexamic acid)
Sažetak
Degenerativne promjene zgloba kuka uzrokuju patološke promjene kosti i hrskavice, a očituju se jakom boli i oštećenom funkcijom zgloba što nazivamo artrozom. Totalne endoproteze kuka ugrađuju se kod bolesnika kod kojih je oštećenje zgloba kuka takvo da se ne može popraviti nikakvim konzervativnim liječenjem. Operativni zahvat od velike je važnosti za pacijente, a pravovremena i kvalitetna rehabilitacija neizostavna za optimizaciju funkcije. Krvarenje u perioperativnom razdoblju je često i predstavlja izvor komplikacija što produljuje optimalan oporavak. Antifibrinolitička terapija, traneksamična kiselina, novitet je u modernoj ortopediji i koristi se za smanjenje gubitka krvi. Mehanizam djelovanja počiva na sprječavanju razgradnje fibrina. Učinkovit je u smanjenju prekomjernog gubitka krvi, potrebe za dodatnim medicinskim intervencijama za kontrolu krvarenja i transfuzije krvnih pripravaka. U skrbi za pacijenta medicinska sestra zauzima važnu ulogu u prijeoperacijskoj pripremi, intraoperacijskom periodu te poslijeoperacijskoj zdravstvenoj njezi. Važno je educirati bolesnika o svemu što ga čeka u pripremi za operaciju, samoj operaciji, ali i ponašanju poslije operacije, kada se treba pridržavati određenih preporuka. Cilj ovog rada je istraživanjem utvrditi razliku u krvarenju i samoj nadoknadi krvnih pripravaka u dvije skupine pacijenata. Postavljena hipoteza glasi: pacijenti koji su primili traneksamičnu kiselinu u perioperativnom razdoblju manje krvare i trebaju manje nadoknade krvnih pripravaka. U samom istraživanju korišteni su podatci prikupljeni iz Povijesti bolesti, operacijske liste i temperaturne liste bolesnika kod kojih je ugrađena totalna endoproteza kuka u KB "Merkur". Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna skupina ispitanika su pacijenti koji su primili traneksamičnu kiselinu, a druga skupina ispitanika su pacijenti koji nisu primili traneksamičnu kiselinu u perioperativnom razdoblju. Korištena je lista praćenja primjene traneksamične kiseline (prilog 1.) na uzorku od 60 pacijenata. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da kod svih 30 pacijenata koji su primili traneksamičnu kiselinu nisu zabilježene nuspojave. Pacijenti koji su primili traneksamičnu kiselinu u perioperativnom razdoblju manje su krvarili i trebali su manje nadoknade krvnih pripravaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita