Naslov
Dubički arhiđakonat na starim geografskim kartama 16. i početka 17. stoljeća
(The Dubica Archdeaconry in old geographic maps from the 16th and the beinning of the 17th centuries)

Autori
Kozličić, Mithad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća / Međunarodni znanstveni skup Banja Luka, 24. i 25. travnja 2017. Zbornik radova

Urednik/ci
Aničić, Miljenko

Izdavač
Banjolučka biskupija ; Europska akademija Banjolučke biskupije

Grad
Banja Luka

Godina
2018

Raspon stranica
63-97

ISBN
978-9926-8145-4-0

ISSN
978-9926-8145

Ključne riječi
Dubički arhiđakonat, austrijsko-osmanski ratovi, rani novi vijek, 16.-17. stoljeće, povijest kartografskog prikazivanja, tijek geografskog upoznavanja
(Dubica Archdeaconry, Austro-Turkish wars, early new historical era, 16th - 17th centuries, history of cartographic presentation methods, geographic information flow)

Sažetak
Dubica u ranom novom vijeku ima osobito strateško značenje. Uz dio drugih utvrđenih gradova u Pounju i Posavlju već 1538. dospijeva pod vlast Osmanskog Carstva koje ima dalekosežan cilj: doprijeti do Beča, središta Austrijskog Carstva. Svi sukobi od 16. do 18. stoljeća oko povrata primjerice Bihaća, Novog, Kostajnice, Broda, Gradiške itd., snažno se očitavaju u istodobnoj geografskoj građi nastaloj u različitim europskim centrima. Osvojiti ta mjesta, s austrijskog stajališta, značilo je kvalitetan početak za nastavak vojnih operacija za oslobođenje cjeline današnjih bosansko-hercegovačkih prostora. U takvoj konstelaciji snaga gotovo da ne postoji europski, a u to vrijeme i svjetski afirmirani kartograf, koji nije podario svoje kartografsko viđenje toga prilično velikog prostora. Dubica pritom utoliko prednjači što joj je smještaj u relativno vrlo funkcionalnom prostoru za napredovanje vojnih snaga dublje u unutrašnjost današnje BiH, pa se za njezino i oslobođenje cjeline Dubičkog arhiđakonata od osmanske dominacije vode brojne bitke. Takva povijest toga geografskog područja, od skromnih geografskih podataka vremenom će, upravo zbog vojnih potreba, biti bitno obogaćena nebrojenim geografskim informacijama uvijek nove kvalitete. Pritom je dinamika prikupljanja geografskih podataka i njihovo uključenje u nove kartografske uratke europskih kartografa bila limitirana uspjesima na bojnom polju, ali i obavještajnim radom na terenu. Do "civilnih" kartografa dio te građe znao je stizati sa zakašnjenjem i od pola stoljeća, pa su u kartografskim radovima česti pogrešni ili zastarjeli podatci. No, sve je to dug tadašnjim realnim okolnostima na terenu, razvitku same geografije i kartografije, ali i tajnovitosti vojnih stožera i njihove bojazni da se takvim podatcima ne bi okoristio i njihov protivnik. U tekstu se, zbog rapoloživoga prostora, daju detaljnije raščlambe 15 kartografskih djela koja su nastala u 16. i početkom 17. stoljeća, kao vrijemenu kada još uvijek nema previše preimenovanja povijesno potvrđenih geografskih naziva, čime se izravno pridonosi daljnjem pozvanju topografije srednjovjekovnog Dubičkog arhiđakonata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA