Naslov
Doprinos cyberhondrije i zdravstvene anksioznosti dosjećanju zdravstvenih informacija ovisno o vjerodostojnosti izvora informacija
(The contribution of cyberchondria and health anxiety to the recall of health information depending on the credibility of the source of information)

Autori
Bagarić, Branka ; Martinčević, Marina ; Vranić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXI. Dani psihologije u Zadru - knjiga sažetaka / - , 2018, 37-37

Skup
XXI. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2018. - 25.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
cyberhondrija, zdravstvena anksioznost, efekt zdravstvenih riječi, pamćenje
(Cyberchondria, health anxiety, health-word effect, memory)

Sažetak
Više od 60% osoba pretražuje informacije o svom zdravlju na Internetu. Brojna istraživanja upozoravaju na moguće opasnosti takve upotrebe Interneta, poput cyberhondrije koja se definira kao ekscesivno pretraživanje simptoma i bolesti na Internetu uz posljedični porast anksioznosti. Čini se kako su ovoj pojavi posebno sklone osobe s povišenom zdravstvenom anksioznošću kod kojih dolazi do većeg porasta anksioznosti nakon pretraživanja, ali samo ako su informacije pružene od vjerodostojnog izvora. Prema bihevioralno-kognitivnom modelu, pretraživanje o zdravlju jedan je oblik pokušaja smanjenja anksioznosti, no može rezultirati i njezinim porastom. Naime, osoba može doći do novih zastrašujućih informacija koje do sada nije uzela u razmatranje. Naknadno dosjećanje tih informacija moglo bi postati izvor anksioznosti i dodatnog pretraživanja. Prepoznavanje i dosjećanje riječi vezanih uz zdravlje općenito je bolje i točnije u odnosu na nezdravstvene riječi. K tome, ovaj efekt, nazvan efekt zdravstvenih riječi, izraženiji je upravo kod osoba s višom zdravstvenom anksioznošću. No, niti jedno istraživanje nije ispitivalo pamćenje kod cyberhondrije. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos zdravstvene anksioznost i cyberhondrije dosjećanju zdravstvenih informacija ovisno o vjerodostojnosti izvora informacija. U istraživanju su sudjelovali studenti različitih studijskih programa kod kojih su izmjerene zdravstvena anksioznost i cyberchondrija. Svi sudionici su čitali istu priču o izmišljenoj bolesti, no manipulirano je stupnjem vjerodostojnosti izvora danih informacija (vjerodostojan, nevjerodostojan i nepoznat izvor). Pamćenje je operacionalizirano kroz točnost, brojnost i prirodu upamćenih informacija. Rezultati su pokazali kako nevjerodostojan i nepoznat izvor informacija dovodi do pojačane uznemirenosti te slabijeg upamćivanja neprijetećih informacija. Rezultati su interpretirani u okviru bihevioralno- kognitivnog modela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA