Naslov
Razvoj školstva i pismenosti u Slavoniji tijekom 18. stoljeća
(The development of education and literacy in Slavonia during the 18th century)

Autori
Marković, Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova znanstvenog skupa Život i djelo Stjepana Adžića (1730.-1789.) / - , 2012, 129-148

Skup
Život i djelo Stjepana Adžića (1730.-1789.)

Mjesto i datum
Drenovci, Hrvatska; Vinkovci, Hrvatska, 19.04.2012. - 20.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prosvjetiteljstvo, obrazovanje, pismenost, književnost, 18. stoljeće
(enlightenment, education, literacy, literature, 18th century)

Sažetak
Razvoj školstva i pismenosti u Slavoniji tijekom 18. stoljeća Nakon konačnog oslobođenja od Osmanlija 1699. godine, Slavoniju su habsburške vlasti morale upravno i gopodarski urediti. Potpuno razrušena i ratom opustjela Slavonija, zahtijevala je novu organizaciju vlasti u čemu će glavnu ulogu imati školovani ljudi. Takvo promišljanje bilo je rezultat prosvjetiteljskog utjecaja koji su prihvatili habsburški vladari, Marija Terezija i Josip II. Škole su do 1770. uglavnom bile u rukama svećenstva, isusovaca i franjevaca, kada je država izdala dekret po kojem je vladar preuzeo brigu za školu. Stoga se vladavinu Marije Terezije i Josipa II. može smatrati ključnom u daljnjem razvoju novovjekovne Slavonije zbog uključivanja u proces sustavnog i organiziranog opismenjavanja. Osnivanje škola u Slavoniji utjecalo je na afirmaciju novih oblika opismenjavanja, koja su se istovremeno dešavala i u ostalim europskim zemljama prosvjećenog apsolutizma. Naime, na širenje pismenosti u 18. st. veliku ulogu odigrala je eksplozija kulture tiska. Opseg objavljenog materijala dramatično je rastao od knjiga do novina i periodike do narodnih knjižnica, letaka i političkih karikatura. Pisci i kritičari 18. stoljeća poprimili su svojevrsnu uloga oblikovanja i kontroliranja čitatelja preko literature koja je imala utilitarni karakter, nudeći mnoštvo moralnih, gospodarskih i općenitih poduka za svakodnevni život. Slične pojave bilježe se i u Slavoniji jer su se opismenjavanjem mijenjale potrebe i dotadašnje navike ljudi. Naime, to je razdoblje pojave prvih pedagoških knjiga za osnovnu poduku iz pismenosti, javljuju se prve gospodarske knjige, ali i književna djela sa prosvjetiteljskim i protuprosvjetiteljskim predznakom. Tijekom 18. st dolazi do velike promjene u čitalačkom ukusu. Iako je veliki broj Biblija u 18. st. bio objavljen, znatno je opao postotak izdanja molitvenika i vjerskih knjiga u periodu od 1740. do 1790., osobito u Francuskoj. Također je opao i broj knjiga izdanih na latinskom jeziku, a povećao se broj na narodnom. Navedeni se procesi sadržajnog karaktera mogu usporediti sa vrstom literature koja se objavljivala u Slavoniji tijekom 18. stoljeća, kao i sa njenim utjecajem na širenje pismenosti. Vrhunac u promišljanju kako je pismenost neophodna najbolje se odražava u rečenici Josipa II. 1781. koji objavljuje kako „svaki muškarac treba imati primjerak Biblije“. Time je popularnost opismenjavanja postalo prihvaćeno kao opće društveno dobro.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA