Naslov
Kasnosrednjovjekovna gradišta u široj okolici Križevaca: arheološki prilog poznavanju plemstva srednjovjekovne Križevačke županije
(Late Mediaeval Small Fortifications of Gradište Type (Motte) in the Wider Vicinity of Križevci: an Archaeological Contribution to the Knowledge about the Nobility of the Medieval Križevci County)

Autori
Tkalčec, Tatjana

Izvornik
Cris : časopis Povijesnog društva Križevci (1332-2567) 19 (2017), 1; 15-33

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
gradišta ; srednjovjekovno plemstvo ; Rasinja – Opoj grad ; Prkos – Gradina ; Veliki Poganac – Gradina ; Veliki Poganac – Šanac ; Osijek Vojakovački – Mihalj ; Donja Glogovnica ; Cubinec – Gradina ; 13.–15. stoljeće
(small fortifications of gradište type (motte) ; medieval nobility ; Rasinja – Opoj-grad ; Prkos – Gradina ; Veliki Poganac – Gradina ; Veliki Poganac – Šanac ; Osijek Vojakovački – Mihalj ; Donja Glogovnica ; Cubinec – Gradina ; 13th – 15th century)

Sažetak
U članku se obrađuju u stručnoj literaturi manje poznati lokaliteti tipa gradište u križevačkome kraju, uz tokove potoka Gliboki i rijeke Glogovnice. Daje se prikaz problematike tipologije i terminologije, kao i datacije ove vrste arheoloških nalazišta, te se zasebno sagledava svaki obrađivani lokalitet u kontekstu dostupnih povijesnih izvora. Poneki lokaliteti do sad nisu bili poznati, a za druge se nastoji prokomentirati njihova funkcija kao utvrđeno sjedište posjeda plemića iz razvijenog ili kasnog srednjeg vijeka. Ostaci tih utvrda očituju se u prostoru kao nizinske ili visinske utvrde tipa gradište ili motte, istaknutog središnjeg uzvišenja, okružena obrambenim sustavom, odnosno opkopom i zemljanim bedemom (a ponekad mogu biti okružena i sustavom opkopa i bedema). Riječ je o šest lokaliteta koji imaju morfološke značajke gradišta: na sjeveroistočnome dijelu promatranog područja, uz potok Gliboki, to su Rasinja - Opoj grad, Prkos – Gradina, Veliki Poganac – Šanac i Veliki Poganac Gradina, zatim sjeverno od Križevaca, uz gornji tok Glogovnice dva lokaliteta – Osijek Vojakovački Mihalj i utvrda oko crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Donjoj Glogovnici. Prkos-Gradina se ovom prigodom prvi puta objavljuju, dok su ostala gradišta više ili manje spomenuta u stručnoj literaturi. Ujedno se donose podaci i o novootkrivenom lokalitetu Cubinec – Gradina uz srednji tok Glogovnice koji pak nema sve elemente gradišta, nedostaje mu bedem, a jarak je vrlo nenaglašen. Iako je iz postojećih povijesnih i arheoloških izvora u nekim slučajevima teško pronaći sigurnu poveznicu između samog lokaliteta i mogućeg vlasnika, evidentno je da pravo (i financijske mogućnosti) gradnje utvrda imaju isključivo pripadnici višeg staleža. U radu se postavlja pitanje socijalnog ranga plemstva koje je gradilo utvrde tipa gradište. Je li i više plemstvo također podizalo gradišta ili njihovu gradnju valja povezivati isključivo uz pripadnike srednjeg ili čak i nižeg plemstva, dok bi burgovi bili rezervirani za kralja, aristokraciju i visoko plemstvo?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA