Pregled bibliografske jedinice broj: 946234
Krčka kulturna baština
Krčka kulturna baština. Rijeka: Glosa, 2018 (monografija)
CROSBI ID: 946234 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krčka kulturna baština
(Krk Cultural Heritage)
Autori
Bozanić, Anton ; Galović, Tomislav ; Žic, Igor
Prevoditelji
Sciucca, Melita
Ostali urednici
Žgaljić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Glosa
Grad
Rijeka
Godina
2018
Stranica
218
ISBN
978-953-6081-98-1
Ključne riječi
otok Krk, kulturna baština
(Island of Krk (Croatia), Cultural Heritage)
Sažetak
Od 7/6. stoljeća prije Krista – prapovijesnoga razdoblja iz kojega su na Krku otkrivene dosad prve utvrde – do danas, ovim su otokom gospodarila brojna plemena, narodi, vladari ili države. Svatko je od njih ostavio iza sebe, budućim pokoljenjima, poneki trag, stvarajući na taj način svojevrsni mozaik iz kojega se daje razabrati stupanj civilizacije svake pojedine povijesne epohe. Zahvaljujući tome naslijeđu nastala je i ova monografija. Podijeljena kronološki u četiri poglavlja: Stari vijek, Kasna antika i srednji vijek, Novi vijek, te Suvremeno doba, u sveukupno 144 tematske jedinice obrađeno je ono najbitnije što čini današnji kulturološki identitet otoka Krka. Čitatelj će listajući ovu knjigu, iz stranice u stranicu, počam od prvih tragova prapovijesnih kultura spoznati temelje krčke uljudbe. Nakon rimske civilizacije (otok je Krk uvršten u rimski teritorij u 1. stoljeću prije Krista u vrijeme vladavine Augusta), potom zalaskom antike i nastupom ranosrednjovjekovnoga doba, otok Krk naseljavaju Hrvati u 8. stoljeću. U međuvremenu kršćanstvo je veoma rano stupilo na krčko tlo i stopilo se s cjelokupnom otočnom kulturnom baštinom. Usidrilo se najprije u otočnom središtu, u biskupskoj stolnoj crkvi – katedrali u 5. stoljeću. Arheološka istraživanja dokazuju da je u vrijeme seobe naroda, od 6. do 8. stoljeća, na otoku Krku nastalo više ranokršćanskih/ranosrednjovjekovnih crkava. Posebno značenje za krčki kulturni identitet imaju pismo glagoljica i hrvatski crkvenoslavenski jezik kojim su pisani od 11. stoljeća do sredine 19. stoljeća na stotine i stotine kamenih spomenika te raznih crkvenih i ostalih knjiga. Od njih, u nacionalnim razmjerima, najvažnije mjesto zauzima Bašćanska ploča. Ta srednjovjekovna krčka kultura nije zamisliva bez svećenika i redovnika – benediktinaca i franjevaca glagoljaša. Današnji sljednici toga tisućljetnoga kulturnog naslijeđa baštine ono najvrijednije i na tim temeljima nastavljaju graditi krčki kulturni identitet. Krčka kulturna baština u suvremenom se dobu nalazi pred tri izazova. Prvi je onaj najvažniji, a odnosi se na njezino čuvanje ; drugi je vezan uz njezino prenošenje u digitalni oblik, dok se treći odnosi na njezino predstavljanje na engleskom jeziku kako bi se svjetska javnost mogla upoznati s jedinstvenom krčkom kulturnom baštinom unutar hrvatskoga nacionalnog korpusa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Likovne umjetnosti, Književnost
Napomena
Anton BOZANIĆ – Tomislav GALOVIĆ – Igor ŽIC, Krčka kulturna baština, Rijeka: Glosa, 2018., 218 str. (Summary: Krk Cultural Heritage ; Zusammenfassung: Das Kulturerbe von Krk ; Riassunto: Il patrimonio culturale di Veglia) From the 7th and 6th centuries BC (the prehistoric period in which the earliest forts that have been discovered on the island of Krk were built) right up to the present, the island was ruled by various tribes, nations, rulers and states. Each of them left traces for future generations, which created something of a mosaic that reveals the level of civilisation of each individual historical era. A result of this impressive heritage is also this book. Chronologically divided into four chapters (Ancient History, Late Antiquity and the Middle Ages, the Modern Era, and the Late Modern Period) with a total of 144 thematic sections, it covers the most important elements that make up today’s cultural identity of the island of Krk. The book reveals to the reader the basis of civilisation on the island, starting with the earliest traces of prehistoric cultures. After Roman civilisation (Krk became part of Roman territory in the 1st century BC during the rule of Augustus), at the end of Antiquity and the beginning of the Early Middle Ages, the island was settled by the Croats in the 8th century AD. Christianity came to Krk very early on and blended in with the island’s cultural heritage. It first took root in the 5th century in the centre of the island, in the cathedral. Archaeological research shows that during the Migration period from the 6th to the 8th century, several early Christian / early medieval churches were built on the island of Krk. The Glagolitic script and Croatian Old Church Slavonic, which were used to inscribe hundreds of stone monuments and to write numerous religious and other books from the 11th to the mid-19th century, are particularly important for the cultural identity of Krk. The most important of these monuments at a national level is the Baška Tablet. The medieval culture of the island of Krk would be unimaginable without its priests and monks - the Benedictines and the Third Order of St. Francis. Today’s successors of this thousand-year-old cultural heritage have inherited its most valuable elements and continue to build the cultural identity of Krk on these foundations. In the modern era, Krk’s cultural heritage is facing three challenges. The first is the most important one and concerns its preservation ; the second is connected to its transfer into digital format ; and the third relates to its presentation in the English language in order to introduce to an international public Krk’s unique cultural heritage as part of the national patrimony of Croatia.
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (IZVORISRV19ST) (Karbić, Damir, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
Profili:
Tomislav Galović
(autor)