Pregled bibliografske jedinice broj: 946200
Hidrogeološka i hidrokemijska obilježja južnih obronaka Ivanščice
Hidrogeološka i hidrokemijska obilježja južnih obronaka Ivanščice, 2014., diplomski rad, diplomski, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 946200 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hidrogeološka i hidrokemijska obilježja južnih obronaka Ivanščice
(Hydrogeological and hydrochemical characteristics of south hills of Ivanščica Mountain)
Autori
Bačani, Laura
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
04.07
Godina
2014
Stranica
38
Mentor
Parlov, Jelena
Neposredni voditelj
Kovač, Zoran
Ključne riječi
Ivanščica, hidrogeologija, hidrogeokemija
(Ivanščica Mountain, hydrogeology, hydrogeochemistry)
Sažetak
U radu su prikazani hidrogeološki odnosi na području južnih obronaka Ivanščice na potezu između Oštrca i Čivraga, udio površinskog prostiranja pojedinih hidrogeoloških članova u odnosu na ukupnu površinu istraživanog terena, načinjena je bilanca voda, te su određene hidrokemijske značajke izvorskih voda. U tu svrhu provedeno je hidrogeološko kartiranje, uzorkovanje vode, mjerenje hidrokemijskih parametara vode „in situ“ te analiza prikupljenih podataka. Istraživano područje izgrađuju naslage trijasa, jure, krede, oligomiocena i miocena. S obzirom na njihove hidrogeološke značajke mogu se svrstati u tri kategorije: dobro propusne naslage srednjeg i gornjeg trijasa (T2+3), gornjeg trijesa (T3), jure (J), jure-krede (J, K) i badena (M4 2), slabo propusne naslage badena (M4 2), sarmata (M5), panona (M6) i ponta (M7), te nepropusne naslage kredne, vulkanogenosedimentne serije (K1, 2), bazični eruptivi (ββ) i oligomiecenske naslage (Ol, M). S obzirom na površinsku rasprostranjenost, odnosno zastupljenost mogu se izdvojiti dva glavna vodonosnika: trijaski dolomitno-vapnenački vodonosnik koji zauzima 7.382.185m2 ili 33, 8 % ukupne istraživane površine i badenski karbonatni vodonosnik koji zauzima 1.595.329 m2 ili 7, 3 % ukupne površine istraživanja. Ukoliko se uzmu u obzir samo površine na kojima ti vodonosnici izdanjuju ili se nalaze plitko pod površinom ispod tankog sloja humusa, procjenjuje se da se tijekom jedne godine u njih infiltrira minimalno 3.483.275, 5 m3 oborine, što znači da se na izvorima prazni ukupno oko 110 l/s. Vode deset uzorkovanih izvora pripadaju Ca-HCO3 (kalcijsko-hidrogenkarbonatnom), CaMg-HCO3 (kalcijsko-magnezijsko-hidrogenkarbonatnom) ili MgCa-HCO3 (magnezijsko- kalcijskohidrogenkarbonatnom) tipu voda, što je u skladu s njihovom genezom, vezanom za vapnence i dolomite. Kakvoća vode na izvorima, procijenjena na temelju osnovnih fizikalnih, fizikalno- kemijskih i kemijskih pokazatelja, je zdravstveno ispravna u odnosu na kriterije definirane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb