Naslov
Interkulturni dijalog u svakodnevnom životu Pule 1867.-1914.
(Intercultural Dialogue in the Everyday Life of Pula 1867-1914)

Autori
Iveković Martinis, Anja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilište u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
04.10

Godina
2017

Stranica
162

Mentor
Sujoldžić, Anita ; Božić-Vrbančić, Senka

Ključne riječi
Austro-Ugarska ; Pula ; tisak ; analiza diskursa ; nacionalni diskurs ; nacionalna ravnodušnost ; kozmopolitizam
(Austria-Hungary ; Pula ; press ; discourse analysis ; national discourse ; national indifference ; cosmopolitanism)

Sažetak
U ovom radu autorica na temelju analize diskursa višejezičnih dnevnih novina Omnibus ispituje način na koji se konstruiraju nacionalni identiteti te nacionalne skupine i njihovi odnosi u austro-ugarskoj Puli. Osim toga proučava kako se u nacionalnom diskursu u ovom listu konstruira nacionalnu ravnodušnost i kozmopolitizam te ulogu koju pokušaj njihovog suzbijanja igra u izgradnji nacionalnog identiteta. Analiza pokazuje da se «narodi» shvaćaju kao samorazumljivi, neproblematični entiteti, jasno međusobno razlučivi i unutar sebe homogeni. Pripadnost određenom narodu determinirana je rođenjem i nepromjenjiva. Hrvatski nacionalni identitet izgrađuje se u velikoj mjeri u odnosu prema «talijanskom narodu», koji predstavlja najznačajnijeg kulturnog Drugog. Odnos između ove dvije «skupine» pojednostavljeno se prikazuje kao odnos između dva homogena entiteta, pri čemu je «hrvatski narod» u lošijoj poziciji, ali mu se pripisuje moralna superiornost. «Nijemci» igraju manje značajnu ulogu kao Drugi i rijetko se spominju. Shvaćanje nacionalne ravnodušnosti kao prijetnje nacionalnoj konsolidaciji očituje se u pokušaju normiranja javnog iskazivanja nacionalne identifikacije u čitateljstvu (prvenstveno hrvatskog dijela lista) i to ponajviše u smislu upotrebe hrvatskog jezika. Očekuje se da se nacionalna identifikacija iskazuje nedvosmisleno i potpuno dosljedno, neovisno o situaciji, a slučajevi u kojima to izostaje iznose se kritički pred javnost s ciljem utjecanja na jezične prakse čitateljstva. Veći stupanj grupnosti pokušava se potaknuti prvenstveno ohrabrivanjem čitateljstva na kupovanje «samo u svoga», čime se želi stvoriti čvršću mrežu društvenih kontakata u ciljanoj populaciji, što bi moglo potaknuti razvoj hrvatske nacionalne identifikacije kod eventualno nacionalno ravnodušnih. Time se ujedno neizravno obeshrabruje kozmopolitsku otvorenost, čemu doprinosi i poticanje predrasuda prema «drugim kulturama». Autorica zaključuje da je ovakav nacionalni diskurs razumljiv kao sredstvo političke mobilizacije populacije koja je do tad bila u lošem političkom i ekonomskom položaju, ali upozorava na potencijane negativne učinke diskursa koji pokušavaju normirati identitet i njegovo iskazivanje i koji umjesto prihvaćanja kulturne raznolikosti kao dobre stvari potiču samodovoljnost i samoorijentaciju rigidno definiranih «nacionalnih skupina».

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA