Pregled bibliografske jedinice broj: 945430
Izvedba grada / izvedba roda: Neprijatelj Ivana Slamniga i Kolege Vasilija Aksenova - usporedna analiza
Izvedba grada / izvedba roda: Neprijatelj Ivana Slamniga i Kolege Vasilija Aksenova - usporedna analiza // Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbronik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole / Brković, Ivana ; Pišković, Tatjana (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 95-117
CROSBI ID: 945430 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvedba grada / izvedba roda: Neprijatelj Ivana Slamniga i Kolege Vasilija Aksenova - usporedna analiza
(Performing City / Performing Gender: The Enemy (Neprijatelj) by Ivan Slamnig and Colleagues (Kollegi) by Vasily Aksenov – A Comparative Analysis)
Autori
Lugarić Vukas, Danijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbronik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole
Urednik/ci
Brković, Ivana ; Pišković, Tatjana
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
95-117
ISBN
978-953-175-687-7
Ključne riječi
V. Aksenov, I. Slamnig, rod, grad, proza u trapericama, opozicije, književna historiografija
(V. Aksenov, I. Slamnig, gender, city, jeans prose, oppositions, literary history)
Sažetak
Rad promatra grad kao ključnu kulturnu lokaciju onih činova (i njihovih praksi ponavljanja) koji uspostavljaju svaki identitet te ga i rodno osovljuju (određuju). Polazim od teze prema kojoj se rodni identiteti stvaraju i utvrđuju praksama prikazivanja u urbanim prostorima (pri čemu se grad također generira iz njime uspostavljenih rodnih praksi) te me zanima kako međuovisnost društvenih (rodnih) i prostornih procesa funkcionira u konkretnim književnim tekstovima – dvama tekstovima objavljenima iste, 1959. godine: u noveli Neprijatelj hrvatskoga pisca I. Slamniga i pripovijesti Kolege ruskoga pisca V. Aksenova. U stvaralaštvu dvojice pisaca grad je s jedne strane ključan čimbenik u strukturiranju teksta (on nije samo mjesto zbivanja, nego određuje i pripovjednu kompoziciju teksta), a s druge je uporište u konstruiranju tipova subjektivnosti (prostorno pozicioniranje subjekata određuje njegove/njezine ključne identitetske karakteristike). Osobito je u analiziranim slavenskim kulturama, u kojima je proces urbanizacije započeo razmjerno kasno, u poslijeratnoj mladoj prozi (odnosno u prozi u trapericama, Flaker 1976, 1983) urbano značilo progresivno, liberalno i dislocirano u odnosu na tradicionalnije, klasičnije stilske modele (socrealizam). U kontekstu spomenutoga kulturnog ugovora između rodnog i urbanog zanima me nadalje proteže li se ta intervencija u smjeru progresivnog, liberalnog i dislociranog i na rodni aspekt ili su rodni identiteti, unatoč urban(iziran)om svlaku proze, usidreni u tradicionalnijim rodnim i društvenim politikama. Drugim riječima, zanima me podrazumijeva li kulturna lokacija urbanoga u Slamnigovim i Aksenovljevim tekstovima intervenciju (i) u tkivo rodnih politika, na koje načine i s kakvim posljedicama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Rodni studiji
