Naslov
Prihvaćanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i obrazovnim sadržajima u hrvatskoj akademskoj zajednici
(Acceptance of open access of scientific information and educational resources in Croatian academic community)

Autori
Krelja Kurelović, Elena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.05

Godina
2017

Stranica
202

Mentor
Špiranec, Sonja

Ključne riječi
otvoreni pristup, otvoreni obrazovni sadržaji, kultura otvorenog pristupa, dijeljenje znanja, UTAUT model
(open access, open educational resources, open access culture, knowledge sharing, UTAUT model)

Sažetak
Svrha ove doktorske disertacije je davanje doprinosa u razumijevanju čimbenika koji utječu na prihvaćanje otvorenog pristupa i pronalaženje poveznica između prihvaćanja otvorenog pristupa znanstvenim i obrazovnim sadržajima kod članova hrvatske akademske zajednice. Rad se bavi dvama problemskim područjima, pa obuhvaća i otvoreni pristup znanstvenim informacijama, tj. otvoreni pristup u znanstvenoj komunikaciji i otvorene obrazovne sadržaje. Otvoreni pristup zasniva se na ideji slobodnog protoka informacija koji s razvojem web tehnologija poprima nove dimenzije. Pojam „otvoreni pristup“ (OA) opisuje se kao ostvarivanje slobodnog pristupa ne samo znanstvenim informacijama nego bilo koje vrste znanja, uz uključivanje tog znanja u sustav javnog obrazovanja, jer su znanost i obrazovanje neraskidivo povezani. Otvoreni pristup je u suglasju s akademskim stvaranjem i djelovanjem kako u znanstvenoj tako i u obrazovnoj djelatnosti. U teorijskom dijelu rada najprije se daje pregled osnovnih spoznaja i razvoja inicijative otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Uspoređuju se dva načina ostvarivanja otvorenog publiciranja putem online časopisa (tzv. „zlatni put“) i digitalnih repozitorija (tzv. „zeleni put“) s otvorenim pristupom. Potom se analiziraju različiti kvantitativni pokazatelji o raširenosti uporabe otvorenog pristupa znanstvenim informacijama u svijetu i kritički se vrednuje položaj Hrvatske u tome. Uspoređujući radove različitih autora identificiraju se najznačajnije prednosti i ograničenja otvorenog pristupa znanstvenih informacija. Nadalje, rad donosi pojašnjenje pojma „otvoreni obrazovni resursi“ (OER) i Creative Commons licenci. Iznose se ključni događaji u razvoju inicijative otvorenih obrazovnih resursa što je neophodno radi razumijevanja konteksta pri tumačenju pojma OER. Sistematiziraju se bitne karakteristike OER-a naglašavajući njihovu pedagošku i digitalnu dimenziju, te analiziraju vrste OER-a među kojima se ističu masovni otvoreni online tečajevi (MOOC). Kao doprinos većoj prepoznatljivosti OER-a, opisuju se i uspoređuju najpoznatiji OER repozitoriji, direktoriji i tražilice, te se analiziraju prednosti i ograničenja uporabe otvorenih obrazovnih resursa. Progovara se o važnosti donošenja strategija i politika implementacije otvorenog pristupa znanstvenim i obrazovnim sadržajima na institucionalnoj i nacionalnoj razini, te se analiziraju takvi dokumenti u Hrvatskoj kojih je vrlo malo i sadržajno su više usmjereni na otvorene obrazovne sadržaje. Prije istraživačkog dijela rada analiziraju se i uspoređuju zasebna istraživanja o otvorenom pristupu znanstvenim informacijama i otvorenim obrazovnim resursima da bi se utvrdilo koji se teorijski modeli pri tome koriste i do kakvih spoznaja su došli drugi autori. Cilj ovog istraživanja je identificirati relevantne čimbenike koji utječu na prihvaćanje otvorenog pristupa znanstvenim i obrazovnim sadržajima u hrvatskoj akademskoj zajednici. Za potrebe istraživanja koristi se prilagođeni UTAUT model koji je dopunjen konstruktom kulture otvorenog pristupa, a ona se razmatra na osobnoj, profesionalnoj i organizacijskoj razini. Da bi se realizirao cilj i testirao konceptualni model istraživanja postavljene su 4 glavne i 20 pomoćnih hipoteza. Istraživanje se provodilo u dvije faze metodom anketiranja putem posebno dizajniranog online anketnog upitnika na stratificiranom slučajnom uzorku osoba u znanstveno – nastavnom i suradničkom zvanju zaposlenih s punim radnim vremenom na hrvatskim javnim sveučilištima. Istraživanju se odazvalo 425 ispitanika. Za analizu rezultata istraživanja koristi se metoda deskriptivne statistike, dok se za testiranje hipoteza koristi linearna i višestruka regresijska analiza i t-test. Najbolje rezultate ispitanici su iskazali za kulturu otvorenog pristupa, tako da su najveće slaganje izrazili za potrebu mijenjanja profesionalnih normi ponašanja i usvajanja novih koje podržavaju otvoreni pristup (kultura, profesionalna razina). Ispitanici su iskazali pozitivnu percepciju prema otvorenom pristupu znanstvenih i obrazovnih sadržaja (kultura, osobna razina). Najlošije su ocijenili postojanje uvjeta koji olakšavaju uporabu otvorenog pristupa, kako za znanstvene informacije tako i za obrazovne sadržaje. Testiranjem hipoteza u potpunosti su prihvaćene dvije hipoteze (H1 i H4), djelomično je prihvaćena druga hipoteza (H2.1. je prihvaćena, a H2.2. odbačena) i potpuno je odbačena treća hipoteza (H3). Prvom hipotezom potvrdilo se da je prilagođeni UTAUT model istraživanja statistički značajan i da kombinacija predloženih nezavisnih varijabli ima značajnu prognostičku vrijednost za prihvaćanje otvorenog pristupa znanstvenih i obrazovnih sadržaja. Varijable očekivani učinak, očekivani trud, društveni utjecaj i kultura otvorenog pristupa značajno utječu na namjeru sudjelovanja u otvorenom pristupu znanstvenih i obrazovnih sadržaja, dok namjera sudjelovanja i olakšavajući uvjeti statistički značajno utječu na stvarno sudjelovanje u otvorenom pristupu znanstvenih i obrazovnih sadržaja. Najveći pojedinačni utjecaj i prognostičku vrijednost ima varijabla „kultura otvorenog pristupa“, a najmanju varijabla „društveni utjecaj“. Drugom hipotezom potvrdila se statistički značajna razlika između korištenja formalne i neformalne znanstvene komunikacije kroz otvoreni pristup (H2.1), tako da je veća uporaba neformalne znanstvene komunikacije, dok se nije potvrdila razlika u korištenju otvorenog pristupa za znanstvene i obrazovne sadržaje (H2.2). Utvrđeno je da demografske varijable nemaju nikakav utjecaj na prihvaćanje otvorenog pristupa (H3). Izmjerena razina prihvaćanja otvorenog pristupa znanstvenih i obrazovnih sadržaja u hrvatskoj akademskoj zajednici je statistički značajno manja od 3, 5 pa se smatra da on nije dovoljno prihvaćen (H4). Međutim, utvrđena je statistički značajno veća namjera sudjelovanja od stvarnog sudjelovanja u otvorenom pristupu znanstvenih i obrazovnih sadržaja što sugerira da su ispitanici spremni uključiti se u inicijativu otvorenog pristupa kad se stvore potrebni preduvjeti koji će im olakšati uporabu istog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA