Pregled bibliografske jedinice broj: 944994
Genetska kontrola dormantnosti pšenice
Genetska kontrola dormantnosti pšenice // Zbornik radova 53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma / Rozman, Vlatka ; Antunović, Zvonko (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 201-205 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 944994 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Genetska kontrola dormantnosti pšenice
(Genetic control of seed dormancy in wheat)
Autori
Orkić, Vedran ; Guberac, Sunčica ; Petrović, Sonja ; Vila, Sonja, Rebekić, Andrijana, Guberac, Vlado
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma
/ Rozman, Vlatka ; Antunović, Zvonko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 201-205
Skup
53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 18.02.2018. - 23.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dormantnost ; pšenica ; hormonalna regulacija ; PHS ; QTL
(dormancy ; wheat ; hormone regulation ; PHS ; QTL)
Sažetak
Dormantnost sjemena je vrsta adaptivnoga mehanizma koji privremeno onemogućuje klijanje u povoljnim uvjetima okoline. Kako bi sjeme imalo ujednačeno i brzo klijanje, oplemenjivački programi su vršili selekciju na svojstvo nedormantnosti kako u pšenice tako i u ostalih žitarica. Kao posljedicu velik broj modernih kultivara pšenice ima nizak nivo dormantnosti uz osjetljivost na proklijavanje na klasu prije žetve u vlažnim uvjetima okoline. Hormoni rasta kao što su giberelinska kiselina i abscizinska kiselina te auksini se smatraju jednim od glavnih činitelja u regulaciji dormantnosti sjemena. Upravo je njihovo djelovanje odgovorno za tolerantnost na PHS tako što induciraju ili odgađaju dormantnost i klijanje sjemena. Identificiran je velik broj QTL-ova za svojstvo dormantnosti i priježetvenog proklijavanja, a najvažniji su oni na 3A, 3B i 3D te kromosomu 4A. Također su izdvojene linije i genotipovi koji se koriste kao roditelji u križanjima radi dobivanje nove oplemenjivačke populacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Sonja Vila
(autor)
Vedran Orkić
(autor)
Sunčica Kujundzić
(autor)
Vlado Guberac
(autor)
Sonja Petrović
(autor)
Andrijana Rebekić
(autor)