Naslov
Odnos memorijalne strukture i krajobraza na primjeru spomen-obilježja stradalim vatrogascima na Kornatima
(The Relationship of the Memorial Structure and the Landscape on the example of memorial features of the killed firefighters at Kornati)

Autori
Stopfer, Vilma

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2012

Stranica
51

Mentor
Stergaršek, Stanko

Ključne riječi
Spomen-obilježje, križ, suhozid, zaštićeno područje, participacija
(Memorial, cross, dry stone wall, protected area, participation)

Sažetak
"Spomen-obilježje stradalim vatrogascima na Kornatima izgrađeno je 2010. godine prema prvonagrađenom projektu arhitekta Nikole Bašića. U ovom radu analiziran je projekt, njegova realizacija, umjetnički, sociološki i kulturni aspekti spomenika, kao i funkcioniranje spomenika u svakodnevnici i u posebnim prilikama (petogodišnjica tragedije). Spomen-obilježje sastoji od dvanaest suhozidnih križeva smještenih na mjestu tragedije, gdje je u požaru stradalo dvanaest vatrogasaca. Križevi su izgrađeni tehnikom suhozida koja se na kornatskom arhipelagu koristila za zidanje ograda za podjelu pašnjačkih površina prema vlasništvu. Polje križeva se svojim dimenzijama, materijalom i kompozicijom uklapa u cjelokupnu krajobraznu sliku ovog mediteranskog kraja i u impresivnu katastarsku mrežu kojom je cijeli Veli Kornat ispresjecan. Također su problematizirani načini obilježavanja mjesta pogibije i percepcija načina obilježavanja mjesta stradanja koja je različita u slučajevima direktno involviranih ljudi i kod umjetnika. Nesrazmjer se očituje kroz postavljanje manjih hiperindividualiziranih emocijama nabijenih spomen-ploča i memorabilija koje su postavile obitelji vatrogasaca prije natječajnog projekta, naspram projektiranim velikoformatnim, univerzalnim i simboličkim megalitskim križevima. Križeve su sagradili dobrovoljci, prijatelji vatrogasci, članovi obitelji i svi oni koji su osjećali potrebu za sudjelovanjem u ovoj akciji. Kroz dva mjeseca preko 2 500 ljudi dobrovoljnim radom je izgradilo svih dvanaest križeva. Ove činjenice govore o gotovo epskim razmjerima manifestiranog zajedništva, a kroz masovno sudjelovanje osvještena je i vrijednostkulturne baštine - suhozidai obnovljerno znanje o suhozidnoj tehnici izgradnje. Također, odabrani način izvedbe bez upotrebe mehanizacije, uz to materijalom točkasto uzetim iz krajobraza in situ, minimalizirao je potencijalno negativan utjecaj na krajobraz i na taj način optimalno odgovorio na zahtjeve koji se postavljaju u slučaju izgradnje u zaštićenom području Nacionalnog parka Kornati. "

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA