Naslov
Razvoj Zagrebačkog velesajma i njegov utjecaj na transformaciju grada
(Zagreb Fair development and its impact on the transformation of the city ")

Autori
Saftić, Vlatka-Rozalija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2014

Stranica
65

Mentor
Stergaršek, Stanko

Ključne riječi
Zagreb, Zagrebački zbor, Zagrebački velesajam, Novi Zagreb, urbanistički razvoj Novog Zagreba
(Zagreb, Zagreb Assembly, Zagreb Fair, New zagreb, urban development of New Zagreb)

Sažetak
"U gradu Zagrebu stoljećima postoji sajamska tradicija od vremena osnivanja Zagrebačke nadbiskupije u 11. stoljeću pa sve do danas. Kroz cijeli period, razvoj privrednih aktivnosti i s njima povezanog sajmovanja, utjecao je na razvoj grada. Na samom početku 20. stoljeća javlja se potreba za značajnijom prezentacijom trgovačkih i ekonomskih dostignuća, što dovodi do osnivanja Zagrebačkog Zbora, a to se može nazvati i začetkom Zagrebačkog velesajma. Do osnivanja je došlo 1909.godine, a prvi Veliki sajam održao se 1922. godine u zatvorenim paviljonskim prostorima na području između Martićeve ulice, Klaoničke ceste i Sajmišta. Godine 1936. Zbor seli na novo područje na Savskoj cesti, a na na njegovom mjestu, na tadašnjoj periferiji, započela je izgradnja novog dijela grada. Zbor u Savskoj se gradi prema nacrtima ing. Marijana Haberlea i ing. Mirka Bauera, na parceli trokutastog oblika omeđenoj s tri frekventna pravca, veličine 32.000 m2. Na području Zbora realizirano je niz paviljona poznatih autora. Akcentna građevina smještena u središnjem dijelu kompleksa Zagrebačkog zbora je Francuski paviljon, arhitekta Bernarda Lafaillea (1936/37. g.), a značajan je i Talijanski paviljon, arhitekta Dantea Petroni iz 1937. godine, kao i paviljoni arhitekta Marijana Haberlea. Godine 1953. zbog skučenosti prostora, tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac donosi odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu, veću lokaciju i to na području južno od rijeke Save. To preseljenje pokrenulo je projekt širenja grada preko Save. Nakon izgradnje Mosta slobode, Grad Zagreb gradi i potrebnu infrastrukturu i prometnice, što omogućava razvoji izgradnju Novog Zagreba. Izgradnjom novog Zagrebačkog Velesajma nastaje prema urbanističkom rješenju arhitekta Marijana Haberlea na parceli veličine 165 000 m2 novi „sajamski grad“ s nizom izložbenih paviljona, poslovnih i ugostiteljskih prostora, aleja i parkova . Kompleks Zagrebačkog velesajma otvoren je u jesen 1956. godine, a kasnije urbanističko rješenje iz 1957. godine autora Božidara Rašice integrira Velesajam s cijelim novozagrebačkim područjem u nastajanju putem središnje osi sjever-jug (koja ima ishodište na Zrinjevcu) sa starim dijelom grada. Zagrebački velesajam svoje zadnje veće osuvremenjenje doživljava 1990. godine. Započete investicije i planove razvoja omeo je Domovinski rat, a potom i opći pad privredne, a shodno tome i sajamske aktivnosti, te recesija koje smo i danas svjedoci. Aktivni sajamski prostor izrazito se smanjio, dio paviljona je prenamijenjen ili je izvan funkcije. U takvoj situaciji glavna vrijednost i potencijal velesajma ostaje atraktivna lokacija vrijednog gradskog zemljišta smještenog na centralnoj osi i okruženog novim atraktima: Muzejom suvremene umjetnosti, Avenue Mall-om, parkom i jezerom Bundek i sportskim sadržajem Hipodroma. Također vrijedne i zaštićene građevine unutar sajma i kvalitetni vanjski prostori uz njih predstavljaju vrijednost sami po sebi. Dosadašnju aktivnu ulogu u transformaciji, razvoju i širenju grada, velesajam je već zamijenio ulogom objekta na čiju transformaciju utječe grad. Upravo atraktivni okolni sadržaji – sportsko-rekreacioni, kulturni i trgovački, trebali bi postati ključ za artikuliranu i plansku transformaciju prostora koji više nisu u funkciji sajmovanja u nove prostore od javnog značaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA