Naslov
MikroRNA u mijelodisplastičnom sindromu
(MicroRNAs in myelodisplastic syndromes)

Autori
Kardum Paro, Mirjana Mariana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Biochemia Medica / - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), 2018, S35-S35

Skup
9. kongres hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.05.2018. - 12.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mikro RNA, mijelodisplastični sindrom
(MicroRNAs, myelodisplastic syndromes)

Sažetak
Mijelodisplastični sindrom (MDS) predstavlja skupinu heterogenih klonalnih hematoloških poremećaja hematopoetskih matičnih stanica (HSC) koji se očituju neučinkovitom hematopoezom jedne ili više staničnih linija, citopenijama (anemijom, leukopenijom, trombocitopenijom) i povećanim rizikom od progresije u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML). Dijagnoza MDS-a se temelji na citomorfološkoj analizi stanica periferne krvi (PK) i koštane srži (KS) određivanjem postotka blasta u PK i KS, tipa i stupnja displazije i prisustva prstenastih sideroblasta, te citogenetskoj analizi stanica KS. Za razliku od prethodne klasifikacije koja se temeljila isključivo na morfološkim kriterijima, nova klasifikacija MDS-a Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) uz morfološke kriterije u obzir uzima i kliničke, citogenetske, imunofenotipske i biološke kriterije. Budući su citogenetske abnormalnosti prisutne tek u 50% oboljelih od MDS- a, neophodno je pronaći nove biljege rane dijagnoze i klasifikacije MDS-a. Nedavna istraživanja su pokazala da kratke ne- kodirajuće molekule mikroRNA (miRNA) duljine 18 do 25 nukleotida doprinose patogenezi hematoloških maligniteta modulacijom tumorskih onkogena, tumor supresor gena ili u slučaju patogeneze MDS-a, regulacijom epigenetskih mehanizama. Posljednjih godina su otkrivene i istraživane različite miRNA kako u oboljelih od MDS-a sa dokazanim kromosomskim promjenama, tako i u oboljelih od MDS-a normalnog kariotipa. Pronađeno je preko 18 različitih miRNA s većim izražajem u oboljelih od MDS-a u usporedbi sa zdravim osobama, te dokazan i veći izražaj let-7a isključivo u oboljelih od MDS- a niskog rizika (IPSS LR) u odnosu na oboljele od MDS-a visokog rizika (IPSS HR). Iako su miR-125a i miR-125b dvije najčešće istraživane miRNA, uloga miR-125a u patogenezi MDS-a još uvijek je tek djelomično poznata. Istraživanja su potvrdila kliničku značajnost miR-125a u oboljelih od MDS-a, budući da je pronađen znatno veći izražaj miR-125a u oboljelih od MDS-a u usporedbi sa zdravim osobama (više od 2 puta u 71% oboljelih od MDS-a. Izražaj miR-125a korelirao je i s prognozom MDS-a (oboljeli s većim izražajem miR-125a imali su slabiju prognozu). Kako je miR-125a kodirana klasterom DNA, on sadrži i slijed nukleotida za miR-99b i za let-7e. Veći izražaj miR-99b (više od 2 puta u odnosu na zdrave osobe) prisutan je u približno 30% oboljelih od MDS- a uz istovremen veći izražaj i miR125a, mogao bi ukazivati na njihov suizražaj kao članova kodiranih istim klasterom DNA. let-7e je treći član klastera DNA s niskim izražajem u zdravih osoba i slabim izražajem u većine oboljelih od MDS-a. Svi podaci ukazuju da je izražaj klastera miR-99b/let- 7e/miR-125a reguliran istim mehanizmom i da su i miR99b i miR-125a klinički značajni u oboljelih od MDS-a. Znatno veći izražaj miR-125a najvjerojatnije upućuje na postojanje alternativnog mehanizma regulacije za miR-125a kao najvažnijeg člana klastera DNA u patogenezi MDS-a. U MDS-u i AML je primijećen i veći izražaj miR- 125b (veći od 2 puta u 49% oboljelih od MDS- a). Zaključno, u svim se istraživanjima propituju različite miRNA što može odražavati heterogenost MDS-a kao klonalnog hematološkog poremećaja ili biti direktna posljedica različitih protokola istraživanja. miR-125a udružen s miR-99b i let-7e zasigurno je budući potencijalan prognostički biljeg rane dijagnoze i klasifikacije MDS-a, a daljnja istraživanja trebalo bi usmjeriti ka prepoznavanju onih miRNA koje bi omogućile razlikovanje oboljelih od MDS-a niskog rizika i oboljelih od MDS-a visokog rizika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Farmacija

POVEZANOST RADA