Pregled bibliografske jedinice broj: 944563
Kako olakšati usvajanje i učenje stranog jezika - na primjeru studenata francuskog jezika
Kako olakšati usvajanje i učenje stranog jezika - na primjeru studenata francuskog jezika // Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina, (ur.).
Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016. str. 349-362 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 944563 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako olakšati usvajanje i učenje stranog jezika - na primjeru studenata francuskog jezika
(How to facilitate the acquisition and learning of a foreign language – an example with university students of French)
Autori
Damić Bohač, Darja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja
/ Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina, - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016, 349-362
ISBN
978-953-7963-43-9
Skup
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.04.2015. - 26.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Analiza pogrešaka, kontrastivna analiza, fosilizacija pogrešaka, međujezični utjecaji, jezična kompetencija, metajezična kompetencija
(Error analysis, contrastive analysis, fossilization, cross-linguistic influences, linguistic competence, metalinguistic competence)
Sažetak
U ovome se radu prikazuju poteškoće s kojima se susreću kroatofoni studenti francuskog jezika koje su u većini slučajeva uvjetovane razlikama u funkcioniranju francuskog i hrvatskog jezika. Pritom se ne zadržavamo samo na pogreškama koje u većoj ili manjoj mjeri remete komunikaciju (kao što to čini pogrešna upotreba člana ili glagolskih vremena i načina, izostavljanje faktitivnih konstrukcija, pogrešan red riječi, neprovedena pasivna preoblika i slično), nego i na onim pogreškama koje se na prvi pogled mogu činiti bezazlenima, ali koje razotkrivaju neizvornoga govornika (primjerice, zanemarena upotreba posesiva i pogrešna upotreba demonstrativa – obje kategorije postoje i u francuskom i u hrvatskom jeziku, ali ne funkcioniraju na isti način). U ovu skupinu spada, na primjer, i razlika u broju elemenata potrebnih za superlativ: u francuskom su jeziku dovoljna dva elementa, dok su u hrvatskom potrebna tri elementa. S obzirom na visoku razinu ovladanosti francuskim jezikom koja se očekuje od studenata kako bi odgovorili na sve izazove profesionalnog života, smatramo da bi drugačiji pristup pogreškama, kakav predlažemo u ovom radu, a koji se temelji na supostavljanju i suprotstavljanju struktura uz osvještavanje razlika u značenju koje pojedine pogrešne upotrebe povlače za sobom, mogao umanjiti fosilizaciju pogrešaka. Rad se nadovezuje na prethodne radove autorice koji obrađuju pitanja vezana uz razlike u funkcioniranju francuskog i hrvatskog jezičnog sustava, pitanja usvajanja složenijih jezičnih struktura te razvijanja i usavršavanja jezične i komunikacijske kompetencije (Damić Bohač 1991–1992, 1993, 1994, 1995, 1996 te Bikić- Carić i Damić Bohač 2002). Dio koji se odnosi na primjenu preoblika u francuskom jeziku temelji se na istraživanjima S. Grahek (2004), a teorijska polazišta koja se odnose na jezičnu i komunikacijsku kompetenciju te pristup pogreškama temelje se na Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike te radovima vodećih stručnjaka iz područja metodike francuskog jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija