Naslov
Psihološki korelati depresivnosti kod starijih osoba
(Psychological correlates of depression in elderly people)

Autori
Vučenović, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija starenja - pogled u budućnost. Knjiga sažetaka / Despot Lučanin, Jasminka ; Černja, Iva ; Lopižić, Josip ; Rudolfi, Nelija - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD) ; Naklada Slap, 2015, 216-216

ISBN
978-953-55079-3-2

Skup
23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija starenja - pogled u budućnost

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 04.11.2015. - 07.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
depresivnost, emocionalne sposobnosti, zadovoljstvo životom, percepcija socijalne podrške, samoprocjena zdravlja
(depression, emotional abilities, satisfaction with life, perception of social support, self-assessment of health)

Sažetak
Depresivni poremećaji u starijoj životnoj dobi predstavljaju velik problem za cjelokupni zdravstveni sustav. Često nisu dijagnosticirani na vrijeme, te uvelike narušavaju zdravlje i kvalitetu života. Teži oblici depresije pogađaju 1-3% opće populacije starijih osoba, dok se kod 8-16% uočavaju klinički značajni simptomi depresije (Blazer, 1989). Prognoze nisu pretjerano optimistične. Simptomi, kao i kod drugih kroničnih stanja, utječu na funkcioniranje osobe i subjektivnu percepciju zdravlja, te povećavaju institucionalizaciju i korištenje zdravstvenih usluga (Bruce i Leaf, 1989). Budući da su tretmani nerijetko neučinkoviti (McCusker, Cole, Keller, Bellavance i Berard, 1998), potrebno je daljnje istraživanje različitih korelata depresivnosti za ovu specifičnu dob. Primjerice, Cole i Dendukuri (2003) različitim meta analizama utvrđuju kako se među rizičnim faktorima ističu spol, fizičke poteškoće, problemi sa spavanjem, prijašnje epizode depresije te gubitak partnera, dok ostali nalazi navode i neke druge psihosocijalne konstrukte poput socijalne uključenosti, gubitka partnera, umirovljenja ili socio-ekonomskog statusa. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos varijabli depresivnosti, spola, emocionalne sposobnosti, zadovoljstva životom, zdravstvenog statusa i percipirane socijalne podrške. Korišten je uzorak od ukupno 113 neinstitucionaliziranih starijih osoba. Među sudionicima istraživanja bilo je 48 muškaraca (42.48%) i 65 žena (57.52%), prosječne dobi 73.18 godina (SD=9.71). Korišteni su slijedeći instrumenti: Zungova skala za samoprocjenu depresije (Zung, 1965), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK- 45 ; Takšić, 2002.b), Skala općeg zadovoljstva životom (Penezić, 1996), Višenamjenski upitnik za samoprocjenu zdravstvenog stanja (SF-36 ; Ware, Snow, Kosinski i Gandek, 2000) te Skala percepcije socijalne podrške (Hudek - Knežević, 1994). Kao što je i očekivano, dobivene su statistički značajne razlike u rezultatima na Zungovoj skali samoprocjene depresije između žena (M=53.2) i muškaraca (M=48.4). Isto tako, utvrđene su statistički značajne povezanosti između depresivnosti i ostalih psiholoških konstrukata na uzorku starijih osoba. Rezultati istraživanja potvrđuju ranije nalaze kako je vjerojatnost pojave depresivnih simptoma veća za žene (npr. Burns, Cain i Husaini, 2008). Dio objašnjejna zasigurno se krije u genetskim predispozicijama te hormonalnom utjecaju s jedne, ali i sklonosti ruminaciji i većoj izloženosti stresu s druge strane. Sukladno očekivanjima, utvrđena je statistički značajna povezanost depresivnosti s ostalim psihološkim konstruktima na uzorku starijih osoba. Razvijenije emocionalne sposobnosti, kao i veće zadovoljstvo životom koreliraju s nižim razinama depresivnih simptoma, dok su slabije zdravstveno stanje i percipirana podrška povezani s izraženijom depresijom. Ipak, korištenje mjera korelacije u predstavljenom istraživanja ograničava donošenje zaključaka, naročito vezano uz prirodu odnosa među varijablama. Za buduća istraživanja korisno bi bilo uključiti uzorke institucionaliziranih ispitanika, kao i neke druge psihološke varijable poput socijalne uključenosti, utjecaja gubitka partnera, umirovljenja i slično.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA