Pregled bibliografske jedinice broj: 944309
Stigma žrtve ili stigma psihičkog bolesnika?
Stigma žrtve ili stigma psihičkog bolesnika? // 10.hrvatski psihijatrijski dani, Zbornik sažetaka, HPD / Jukić, Vlado (ur.).
Zagreb, 2013. str. 40-41 (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 944309 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stigma žrtve ili stigma psihičkog bolesnika?
(Stigma of a victim or stigma of a mentally ill patient?)
Autori
Katalinić, Sanja ; Šendula Jengić, Vesna ; Ružić, Klementina ; Biondić, V
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
10.hrvatski psihijatrijski dani, Zbornik sažetaka, HPD
/ Jukić, Vlado - Zagreb, 2013, 40-41
Skup
10.hrvatski psihijatrijski dani
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 04.04.2013. - 07.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
stigma, psihički bolesnik
(stigma, mentally ill)
Sažetak
Stigmatizirana osoba diskreditirana je od same sebe i od strane svoje okoline. U njoj prevladavaju osjećaji srama, manje vrijednosti, socijalne nepoželjnosti. Stigma je svakodnevica psihijatrijskih bolesnika. Zato mnogi izbjegavaju liječenje što dodatno produbljuje psihopatološka zbivanja. Znakove stigme nalazimo i u žrtvama fizičkog i seksualnog zlostavljanja. Sram i krivnja nadilaze afektivne nagone, zbog čega nemaju snage izvući se iz abuzivnog odnosa koji može trajati godinama, a kada je žrtva dijete, isto smatra da je ono krivo. Naša bolesnica je tijekom svog odrastanja bila potlačena očevom psihofizičkom maltretiranju i omalovažavanju. Naučila je izvršavati njegove naredbe. Tijekom adolescencije, izvan kućnih zidova, postala je revolucionar, buntovnik. nesmotreno ulazila u intimne odnose i postala žrtvom sada i seksualnog zlostavljanja. U to vrijeme čini prvi pokušaj suicida na način da je popila veću količinu tableta.Prešutno je nastavila živjeti, pronalazeći razloge zašto je kriva za svoju stigmu žrtve, opisujući dvije osobe u sebi:jedna je vulgarna, bezobzirna, bijesna, euforična ; druga je depresivna, bezvoljna, iscrpljena, sklona izolaciji. Prepoznala je simptome psihičke bolesti, ali nastavila je tihu borbu kako joj stigma dijagnoze ne bi uništila karijeru i financijsku neovisnost.Nakon propalog braka s nasilnikom, te kao samohrana majka dječaka s ADHD, uslijedio je drugi pokušaj suicida-autom sa velikom brzinom zabila se u zid. Ulazi u sustav psihijatrijske skrbi, ali tek nakon trećeg pokušaja suicida popivši veću količinu psihofarmaka. Osnovni razlog ovih autodestruktivnih radni je bio da nije više mogla biti u svojoj koži. Dokazano je da se predrasude i društvena uvjerenja presporo mijenjaju, naročito kroz prizmu jednog ljudskog života. Žrtve nasilja, ali i psihički bolesnici, pate zbog srama i manjka empatije svoje okoline. Stoga im kroz personalizirani pristup treba vratiti povjerenje u sebe same i svoje zdrave emocije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Rijeka