Naslov
Sposobnost prilagodbe preponskih konja na stres nakon treninga različitih intenziteta
(Stress adaption ability of jumping horses after varying intensity trainings)

Autori
Gregić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Dan doktorata 2018. zbornik sažetaka / Antunović, Z. - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 7-9

Skup
Dan doktorata 2018

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
preponski konji ; trening ; srce ; slina ; stres
(jumping horse ; training ; heart ; saliva ; stress)

Sažetak
Ciljevi istraživanja bili su odrediti stupanj stresa u mlađih i starijih preponskih konja u uvjetima treninga različitih intenziteta te utvrditi sposobnost prilagodbe na stres različitih kategorija konja nakon različitih načina treniranja. Vrhunski preponski konjički sport iziskuje skladnoga i dinamičnoga konja brzih adaptivnih sposobnosti na napor i stres. Kondicijska spremnost i sklad pokreta preponskoga konja razvijaju se kontinuiranim stručnim radom u treningu i na natjecanjima. Od preponskog konja zahtijeva se skladnost motoričkih kretnji u preciznom skakanju parkura različitih visina. Mogućnosti konja su individualne, ovise o mnogim čimbenicima, a rad u treningu jedan je od njih. Preponski konj prolazi kroz mnoge stresne situacije koje se ne mogu izbjeći, ali možda bi se mogle ublažiti kako bismo dobili dugovječnijeg konja u preponskom sportu. Istraživanja su provedena na pastusima holstein pasmine i uzgojnog tipa hrvatski sportski konj, koji se uzgajaju i treniraju u istim uvjetima. Obuhvaćene su dvije skupine preponskih konja u treningu: sedam mlađih u dobi od četiri do pet godina i sedam starijih u dobi od osam do devet godina. Analiza treninga provedena je u natjecateljskom razdoblju tijekom tri ista ponavljanja u mjesecu svibnju, srpnju i rujnu. U navedenim razdobljima pratio se trening konja na lonži, traci za trčanje konja i skakanja prepona u parkuru. U svakom od tri razdoblja svaki pojedini konj skakao je jednako postavljen parkur, s osam prepona na visini od 83 do 90 cm. Podlogu parkura činio je suhi pijesak. Oprema konja za skakanje prepona bila je individualna, prilagođena svakom pojedinom konju, a podsedlica je uvijek bila pamučna. Pripremu i skakanje parkura provela je uvijek ista osoba koja se brine i za kondicijsko stanje konja na imanju. Prije ulaska u parkur gdje su bile postavljene prepone, svaki konj podvrgnut je istom intenzitetu zagrijavanja. Mikroklima okoliša, prostora za trening i smještaj konja mjeren je pomoću USB data logger PCE – HT71 (PCE Instruments, Engleska). Uzorkovanje te mjerenja provedena su u 60., 30. i 15. minuti neposredno prije treninga, zatim tijekom (rad srca) i neposredno nakon treninga, te u 5., 15., 30., 60., 90., 120. i 180. minuti po završetku svakoga treninga. Kako bi se izbjegao bilo kakav utjecaj hranidbe na rezultate, od obroka je prošlo minimalno 135 minuta do maksimalno 300 minuta. Konji su tijekom mjerenja i uzorkovanja bili smješteni u svojim samostalnim boksovima, visoko vezani. Mjerenje frekvencije rada srca ili broja otkucaja srca u minuti provelo se pomoću uređaja za mjerenje frekvencije srčanog otkucaja (Polar RS800CX N G3 sata, Polar Electro Oy, Finska). Uzorak sline konja uzimao se uz pomoć tampona vate (Salivette Cortisol, code blue) koji se fiksirao uz pomoć peana, ugurao u usnu šupljinu konja, između zubi i obraza, držao oko jedne minute i adekvatno spremio. Za statističku obradu podataka korišten je statistički program SAS/STAT. Prema izračunima prosječnih vrijednosti istraživanih parametara kroz mjerenja u svim treninzima (lonža, traka i skakanje prepona u parkuru) i mjesecima (svibanj, srpanj i rujan) kod mlađih (neiskusnih) i starijih (iskusnih) konja nije došlo do porasta praćenih vrijednosti iznad razine pozitivnoga stresa, bez tendencije pada praćenih vrijednosti. Kod obje se skupine konja u 30. minuti broj otkucaja srca u minuti smanjio ispod 55, a koncentracija kortizola u slini na početne vrijednosti mjerenja. Mlađi konji većom oscilacijom u broju otkucaja srca reagiraju na napor tijekom treninga, dok u fazi oporavka od treninga brže smanjuju broj otkucaja. Navedeno je izraženije kod fizički napornijih treninga. Praćeni parametri u slini mlađih konja pokazuju izraženije trendove porasta te pada vrijednosti potaknutih fizičkim naporom tijekom treninga u odnosu na starije konje. Fizički napor uslijed treninga smanjuje i vrijednosti koncentracije kortizola u slini u obje skupine i to konja kod mlađih za 45%, dok kod starijih za 20%. Nadalje, utvrđene su pozitivne korelacije u praćenim parametrima prije, tijekom i po završetku treninga u rasponu od 0, 19 do 0, 67 te negativne u rasponu od -0, 28 do -0, 34. Mlađi preponski konji, u granicama pozitivnoga stresa, reagirali su na trening sa više zamora, dok je vrijeme vraćanja u stanje mirovanja bilo kraće. Stariji preponski konji rutinski su odrađivali treninge s manjom fiziološkom reakcijom na pozitivan stres i zamor, dok je vrijeme vraćanja u stanje mirovanja bilo duže. Daljnjim bi se istraživanjima mogla utvrditi varijabilnost analiziranih parametara kod preponskih konja pri kraju njihove sportske karijere.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA