Pregled bibliografske jedinice broj: 943665
Simbolika sablje u Yoshikawinom romanu Musashi
Simbolika sablje u Yoshikawinom romanu Musashi // [sic] - časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje, 2 (2018), 1-20 doi:10.15291/SIC/2.8.LC.3 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 943665 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Simbolika sablje u Yoshikawinom romanu Musashi
(The Symbolism of the Swrod in Joshikawa's Musashi)
Autori
Poljak Rehlicki, Jasna ; Lepeduš, Hrvoje
Izvornik
[sic] - časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje (1847-7755) 2
(2018);
1-20
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Eiji Yoshikawa, japanska književnost, Musashi, mačevanje, zen-buddhisam
(Eiji Yoshikawa, Japanese literature, Musashi, swordsmanship, Zen Buddhism)
Sažetak
U svom remek-djelu japanske junačke tradicije, Eiji Yoshikawa fikcionalizira rađanje povijesnog mačevalačkog genija Miyamota Musashija (1584. – 1645.) i njegovu duhovnu evoluciju do konačnog probuđenja (satori). Pri konstrukciji protagonista Yoshikawa koristi elemente filozofije zen budizma. Naime, Musashijevo napredovanje na putu prosvjetljenja autor opisuje nizom direktnih osobnih uvida (kensho) u istinsku (Buddhinsku) prirodu koji prethode satoriju te ih metaforički prikazuje upotrebom različitih tipova sablje, što je ujedno i glavna teza ovog rada. Musashi se u početku bori drvenom sabljom (bokken), koja simbolizira njegovu životinjsku, neuljuđenu prirodu, no napredujući na putu prosvjetljenja, prihvaća čeličnu sablju (katana) iako se povremeno još uvijek bori bokkenom. Ova borba njegove više i niže prirode kulminira u trenutku kenshoa u kojem se počinje boriti dvama čeličnim sabljama, velikom i malom, što predstavlja istinsku evoluciju, koja ga uzdiže na razinu analognu nietzscheanskom nadčovjeku. Konačno, rađanje Musashija kao rinzaijevskog istinskog „čovjeka bez položaja“, trenutak je njegovog konačnog probuđenja, simbolično prikazanog konačnim posezanjem za bokkenom, što razotkriva njegovu Buddhinsku prirodu, odnosno, povratak „k sebi“.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek