Naslov
Mehanizmi medijske samoregulacije u Republici Hrvatskoj
(The mechanisms of media self-regulation in the Republic of Croatia)

Autori
Ivanuš, Željana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.03

Godina
2018

Stranica
437

Mentor
Vilović, Gordana

Ključne riječi
mehanizmi medijske samoregulacije, Kodeks časti hrvatskih novinara, Novinarsko vijeće časti, profesionalna načela, odgovornost novinara, tiskani mediji, elektronički mediji, online mediji
(media self-regulation mechanisms, Code of Honor of Croatian journalists, Journalists’ Council of Honor, professional principles, journalist responsibility, printed media, eletronic media, online media)

Sažetak
Novinarstvo je javna profesija i svaka greška je vidljiva, zato je potrebno da novinarska struka razvija sustave medijske odgovornosti, od različitih redakcijskih pravila pa do pravila koja vrijedi na razini cijele države. Novinari bi se u svakodnevnom radu trebali voditi tim pravilima. U slučaju kršenja profesionalnih načela očekuje se reakcija samoregulativnih tijela. Cilj je rada istražiti zašto mehanizmi medijske samoregulacije u Hrvatskoj nisu djelotvorni, zašto novinari ne poštuju profesionalna načela, koji unutarnji i vanjski faktor imaju utjecaj na rad novinara i urednika zbog kojih su spremni izložiti se sudskim postupcima i novčanim kaznama zbog nepoštivanja profesionalnih načela. Za provjeru postavljenih hipoteza provedena su dva istraživanja. Prvo je provedeno kvantitativno istraživanje uz pomoć anketnog upitnika na uzorku koji su činili novinari i urednici dnevnih novina, elektroničkih i online medija (N=141). Drugi dio istraživanja bilo je kvalitativno istraživanje – polustrukturirani intervju sa znanstvenicima kojima su mediji u fokusu interesa (N=5). Anketno istraživanje pokazalo je da novinari nisu dovoljno upoznati s mehanizmima medijske samoregulacije jer je tek nešto više od polovice anketiranih odgovorilo kako su upoznati s mehanizmima (55, 3%) dok je 44, 7% anketiranih izjavilo da uopće ili uglavnom nisu upoznati. Glavna hipoteza istraživanja je potvrđena jer iako su novinari svjesni važnosti mehanizama i spremni učiti o njima, relativno visoki postotak nepoznavanja mehanizama, nedovoljna informiranost, visoka uvjerenost u nedjelotvornost mehanizama, ali i nepovjerenje u profesionalnost kolega potvrđuju glavnu hipotezu istraživanja. Istraživanjem je također dokazano kako većina ispitanika (75%), bez obzira na obrazovanje i radno iskustvo smatra da medijska samoregulativna tijela nemaju učinkovit sustav sankcioniranja u slučajevima kršenja novinarske etike. Dijelom je potvrđena hipoteza da novinari s višom razinom obrazovanja više poštuju Kodeks časti. Hipoteze o povezanosti radnog iskustva urednika s poštovanjem Kodeksa časti nije potvrđena kao ni hipoteze da novinari u dnevnim novinama više poštuju Kodeks časti od novinara u elektroničkim i online medijima. Kao glavne faktore koji utječu na rad novinara ispitanici su naveli urednike (ocjena 3, 76), oglašivače (3, 14) konkurentske medije (3, 07), upravu medija (3, 06), vlasnike medija (2, 89), kolege iz odjela prodaje i marketinga (2, 78), nacionalne političare (2, 55) i lokalne političare (2, 37). Zanimljivo je da kao najveće probleme medija u Hrvatskoj ispitanici vide utjecaj politike (75, 2%), urednike koji su podložni pritiscima (74, 5%), gospodarsku krizu (70, 2%), utjecaj raznih lobija (62, 4%), niske plaće i honorare (61%), te neprofesionalnost novinara i urednika (53, 9%). Znanstvenici glavne krivce za ovakvo stanje vide u urednicima, koji nisu dorasli poslu koji obavljaju, te Hrvatskom novinarskom društvu, koje je pasivno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA