Pregled bibliografske jedinice broj: 942734
Demokratsko "krivo" u estetici postmoderne arhitekture: Rancière i Nouvel
Demokratsko "krivo" u estetici postmoderne arhitekture: Rancière i Nouvel // Umjetnost i demokracija
Zagreb, Hrvatska, 2018. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 942734 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demokratsko "krivo" u estetici postmoderne arhitekture: Rancière i Nouvel
(Democratic "Deformed" in the Aesthetics of Postmodern Architecture: Rancière and Nouvel)
Autori
Sunajko, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Umjetnost i demokracija
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.06.2018. - 08.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
estetika, postmodernizam, deformacija, arhitektura, demokracija
(aesthetics, postmodernism, deformation, architecture, democracy)
Sažetak
Izlaganje se temelji na usporedbi pojma »krivog« u političkoj estetici Jacquesa Rancièrea i estetici arhitekture Jeana Nouvela. Od samih antičkih temelja kozmosom vlada harmonija, simetrija, proporcija i suglasje na temelju kojih se, putem mimezisa, odražavaju politika i kultura. Ideja tako odražava savršenstvo, a sve što od nje odstupa određuje se prolaznim i propalim (Platon). Uz određene modifikacije moderna filozofija slijedi antičke postulate, a prvi radikalan odmak izvršen je u postmodernističkoj estetici, osobito arhitekturi. Za Rancièrea demokracija nije konsenzus i harmonija, nego nesuglasnost jer ona počiva na onom »krivom«, odnosno svim onima koji nisu ubrojeni u politički logos jer nečim »krivim« odstupaju od harmonije poretka. Na sličan način Nouvel piše o postmodernoj arhitekturi koja nije ubrojiva u harmoniju, simetriju ili proporciju danog prostora. Na Nouvelovom arhitektonskom »krivom« zrcali se suvremeno Rancièreovo demokratsko »krivo«. Time suvremena umjetnost navikava »društveno oko« na poželjnost onog iskrivljenog, disproporcionalnog i asimetričnog čime vrši izravnije od filozofije emancipacijsku mogućnost suvremene demokracije, što je i osobita determinanta francuskog političkog mišljenja koje je bitno estetičko.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Filozofija