Naslov
Brozovićev Jezik današnji pola stoljeća kasnije: jezična znanost ili jezična ideologija?
(Brozović's Jezik današnji half a century later: Linguistic scholarship or linguistic ideology?)

Autori
Starčević, Anđel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
CLARC 2018 Perspectives on Linguistic Diversity

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 08.06.2018. - 10.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
jezično planiranje, jezične ideologije, ideologija standardnog jezika
(language planning, linguistic ideologies, ideology of the standard language)

Sažetak
Kao jedan od najpoznatijih hrvatskih lingvista, Dalibor Brozović svojim je brojnim radovima odigrao ključnu ulogu u oblikovanju percepcije standardnog dijalekta u Hrvatskoj, posebice svojom poznatom definicijom standardnog jezika (1970, 2006), koja se redovito i nekritički navodi kao deskriptivna i neutralna iako je zapravo ideološka. Brozović je u tjedniku Telegram objavljivao i članke jezične tematike namijenjene široj publici, 2016. godine ponovno objavljene u obliku knjige, Jezik današnji 1965–1968. U ovom radu analizirat ćemo jezične ideologije tih tekstova iz perspektive kritičke analize diskursa (Verschueren 2012) kako bismo odgovorili na dva temeljna istraživačka pitanja: (1) je li pristup jezičnoj građi deskriptivan ili preskriptivan? i (2) koje se jezične i izvanjezične ideologije promiču u tim tekstovima? Rezultati istraživanja ukazuju na veliku prisutnost preskriptivnog pristupa jezičnoj građi, a članci promiču raznolike jezične ideologije. Među njima su (1) ideologija standardnog jezika, (2) ideologija monoglosije, (3) ideologija monosemoformije, (4) ideologija komunikacije kao telementacije, (5) ideologija objektivnog prikazivanja stvarnosti putem jezika i (6) pojam jezične kulture kao strategija normalizacije ideoloških pogleda. U tekstovima se promovira i (7) jezična nesigurnost i šizoglosija, (8) stigmatizacija prosječnih govornika, trivijalne formalne varijacije te raznih oblika nestandardne jezične proizvodnje, a (9) brisanje jezične građe provodi se kao znanstveni postupak. Iako navedeni rezultati predstavljaju ideološki pogled na jezični materijal, može se pretpostaviti da ih je šira javnost, a i velik dio struke, percipirala kao znanstvene, neutralne i objektivne poglede s obzirom na to da su plasirani iz pozicije autoriteta uglednog lingvista. Ovo istraživanje pokazuje (1) da se ti tekstovi ne mogu smatrati neutralnom i objektivnom analizom pitanja standardnog i nestandardnog jezika, (2) da su ideološki stavovi koji se u njima iznose vrlo slični onima koje moderni preskriptivisti još i danas prezentiraju kao znanstvene, što znači (3) da je potrebno promicati raspravu o jezičnim i izvanjezičnim ideologijama koje se zagovaraju pojedinim oblicima diskursa. Budući da su navedene ideologije štetne su za sve govornike hrvatskoga jezika, sudionici rasprava o jezičnoj politici i jezičnom planiranju trebali bi promisliti o prikladnosti pojedinih pogleda, metafora i konceptualizacija jezika/â, kao i o vlastitoj ulozi u normalizaciji ideoloških teza u javnom prostoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Kroatologija

POVEZANOST RADA