Naslov
Imenovanje korespondenata u grčkoj fikcionalnoj epistolografiji i Aristenetove inovacije
(The Naming of the Correspondents in Greek Fictional Epistolography and Aristaenetus' Innovations)

Autori
Hajdarević, Sabira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup VIII. Skokovi etimološko-onomastički susreti / - Zadar, 2014, 16-17

Skup
VIII. Skokovi etimološko-onomastički susreti

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 23.10.2014. - 25.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Aristenet ; literarna onomastika ; opisna imena ; grčka fikcionalna epistolografija ; Alkifron
(Aristaenetus ; literary onomastics ; descriptive names ; Greek fictional epistolography ; Alciphron)

Sažetak
Grčka fikcionalna epistolografija kao književna podvrsta dozvoljava tri načina imenovanja korespondenata i aktera pisama: mogu biti stvarne osobe (npr. pisci), književni likovi (npr. iz komedije) ili opisna imena, skovana specijalno za pismo kojem pripadaju. Za sva tri načina imenovanja Aristenet uvodi vrlo značajne inovacije. Za prva dva načina ključna i obavezna poveznica teksta pisma i korespondenata je intertekstualni odnos ; kad su korespondenti pisci ili literarni likovi, tekst pisma obavezno sadrži citat ili parafrazu ulomka djela odabranog pisca ili književnog djela iz kojeg je književni lik-korespondent posuđen. Citati iz teksta i njihovo prepoznavanje dokazuju jesmo li ispravno identificirali korespondente i obrnuto, imena korespondenata pomažu u prepoznavanju porijekla uklopljenih ulomaka. Najveće odstupanje i kompliciranje imenovanja Aristenet pokazuje pri primjeni imena treće kategorije. Naime, opisna imena njegovih kolega lako su objašnjiva i upućuju većinom na zanimanje aktera (npr. imena ribara stvorena su asocijacijama na oruđe njihova zanata (udica, mreža), more (valovi, boje, pjena) ili ulov (ribe)) ili jasno anticipiraju radnju pisma. Aristenetova su pak vrlo rijetko vezana uz zanimanje, a češće uz sadržaj i opisanu zgodu. Pritom je u tekstu pisma u većini slučajeva dodatna argumentacija izbora imena. Naročito su zanimljivi komplicirani primjeri u kojima je veza korespondent: pismo nejasna sve dok se ne posvetimo značajnijoj i dubljoj analizi teksta. Čest je ironijski odnos s radnjom, imena korespondenata mogu predstavljati uzrok i posljedicu opisanog događaja, psihološku karakterizaciju aktera pisma, geografsku odrednicu (uputa na mjesto gdje se radnja pisma događa), ponavljaju se korijeni riječi iz imena ili sinonimi njegovih sastavnih dijelova u tekstu pisma, a ima i pisama u kojima je intertekstualnost "ključ" odgonetke i uputa na književno djelo u kojem ćemo pronaći poveznicu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA