Pregled bibliografske jedinice broj: 942257
O (ne)razumljivosti filozofije
O (ne)razumljivosti filozofije // 2. znanstveno-stručni skup »Filozofija između znanosti i religije«. Jezik filozofije, znanosti i religije / Pešić, Boško ; Sekulić, Damir (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 24-25 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 942257 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O (ne)razumljivosti filozofije
(On the (In)Comprehensibility of Philosophy)
Autori
Pešić, Boško
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. znanstveno-stručni skup »Filozofija između znanosti i religije«. Jezik filozofije, znanosti i religije
/ Pešić, Boško ; Sekulić, Damir - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 24-25
ISBN
978-953-314-112-1
Skup
2. znanstveno-stručni skup Filozofija između znanosti i religije
Mjesto i datum
Jankovac, Hrvatska, 08.06.2018. - 10.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Filozofija ; razumijevanje ; tumačenje ; nerazumljivost
(Philosophy ; Understanding ; Interpretation ; Incomprehensibility)
Sažetak
Nerazumljivost filozofije obično se smatra njenom »tamnom stranom«. Dok prvi dio te nerazumljivosti, kako nas je Hegel odavno podučio, otpada na neuobičajenost njenog apstraktnog mišljenja – mišljenja koje »čvrsto drže čiste misli«, drugi dio tiče se poslovične nestrpljivosti čovjeka da pobudom samorazumljivosti što prije prevali put od predodžbe do pojma. Navedeno se naročito ogleda u preziru s kojim se suočava filozofija činjenicom da postoji naširoko postavljeno javno mnijenje koje upravlja shvaćanjem kako stvar s njom općenito stoji. Etiketa nerazumljivosti javlja se svaki put kada filozofija ne udovolji takvoj javnoj aproprijaciji. Nerazumljivost kao fenomen tada neumitno postaje filozofski problem razumijevanja. Razumijevanje se pak hermeneutički ispostavlja kao moć oblikovanja koja se uobičajeno zove tumačenje. Utoliko, pitati o smislu u osnovi nije pitanje neke dubokoumnosti, nije traženje onoga što se nalazi iza stvari, nego je, u prvom redu, pitanje mogućnosti razumijevanja. Svako tumačenje koje pribavlja razumijevanje u sebi, dakle, već sadrži mogućnost razumljenosti. Na taj način, stav da razumijevanje proizlazi iz tumačenja, a ne obratno, u razmatranju fenomena nerazumljivosti, zaslužuje ovim izlaganjem iznova svoje obrazloženje i istaknutost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
