Naslov
NEKADAŠNJA I DANAŠNJA PREZIMENA BARBANŠTINE ( Istra ) I BENKOVAČKOG KRAJA ( Ravni kotari / Dalmacija ) : slučajno ista ili slučajno slična?!
(FAMILY NAMES OF BARBANŠTINA ( Istria ) AND BENKOVAC REGION ( Ravni kotari / Dalmatia ) IN PAST AND TODAY : incidentaly the same or accidentally similar?!)

Autori
Pavlović, Eduard ; Pavlović, Alojz

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Znanstveni skup "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas"

Mjesto i datum
Barban, Hrvatska, 22.02.2018. - 23.02.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prezimena, Barbanština, Benkovački kraj
(family names, Barbanština, Benkovac region)

Sažetak
Usporedbom istih ili sličnih prezimena koja su se nekada zaticala a i danas nalaze na Barbanštini ( Istra ) i u Benkovačkom kraju ( Ravni kotari, Dalmacija ) uočiti je prisustvo 29 (mogućih) traženih prezimena: 29 plus 2 moguće prezimenske inačice na Barbanštini i 29 plus 5 prezimenskih varijanti u Benkovačkom kraju. Nepromijenjenih prezimenskih oblika je 3 ( Bilić, Bulić, Ljubić ), 3 slična prezima se razlikuju samo u jednom slovu ( Bužleta-Bušleta, Macan-Macat, Radetić-Radotić ), 4 prezimena nisu identična zbog gubitka 1 slova ( Antić-Anić, Banković-Banović, Pavlić-Pavić, Perčić-Perić ), 1 prezime nije isto zbog gubitka 2 slova ( (Kalebić-Kabić ), 3 slična prezimena posjeduju ( moguće ) preinake na dva mjesta ( Frančula-Vrankula, Kleva-Kleut, Zuban-Župan ) ; završeci prezimena sa ac, a, el, an, aš, ce ( 5 plus 2 inačice ) su (možda ) zamjenjeni sa ić ili ev. e ( Bačac-Bačić, Dobran-Dobre/Dobrić, Glavaš/ Glavinić-Glavić, Iveta-Ivetić, Roce-Rokvić ). Jednom prezimenu je ( možda ) nastavak asović skraćen na as ( Vitasović-Vitas ) ; jedno prezime je od Cvitić ( možda ) postalo Cvjetanović, drugo od Orlić Orlović a treće od Medančić Medak/ Medić. Nadalje zamjetne su sličnosti barbanskih prezimena Kontošić, Kožljan, Radola, Šugar, Trošt, Ukota sa benkovačkim prezimenima Kotur, Kožul, Radak/Radeka, Šukara, Troskot i Urukalo te ev. sličnost prezimena Mošnja sa prezimenom Močenigo ( mogući tal. korijen mosso ). Ova usporedba bi mogla biti još jedna od potvrda da su ljudi i iz Benkovačkog kraja ( kao dijela šireg zadarskog zaleđa ) mogli biti preseljavani i u Istru ( pa k tome i na samu Barbanštinu ) te potom da su se ( neki od njih ) mogli kasnije i natrag vratiti - na što ukazuje vrsni znalac Istre pod mletačkom upravom Miroslav Bertoša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA