Pregled bibliografske jedinice broj: 941855
Iznimno vrijedna monografija o moliškim Hrvatima Ivan Mimica „Di si pošla lipa zvizda“ (usmene i pučke pjesme moliških Hrvata), Književni krug Split, 2017.
Iznimno vrijedna monografija o moliškim Hrvatima Ivan Mimica „Di si pošla lipa zvizda“ (usmene i pučke pjesme moliških Hrvata), Književni krug Split, 2017. // Stolačko kulturno proljeće, XVI (2018), 236-239 (domaća recenzija, prikaz, ostalo)
CROSBI ID: 941855 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iznimno vrijedna monografija o moliškim Hrvatima
Ivan Mimica „Di si pošla lipa zvizda“ (usmene i
pučke pjesme moliških Hrvata), Književni krug
Split,
2017.
(Exceptionally valuable monograph about Molise
Croats
Ivan Mimica „Di si pošla lipa zvizda“ (usmene i
pučke pjesme moliških Hrvata), Književni krug
Split,
2017.)
Autori
Dragić, Marko
Izvornik
Stolačko kulturno proljeće (1512-9527) XVI
(2018);
236-239
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo
Ključne riječi
Moliški Hrvati ; Janko Sibinjanin ; bugaršćice.
(Molise Croats ; John Hunyadi ; bugarštica poems.)
Sažetak
„Di si pošla lipa zvizda“ (usmene i pučke pjesme moliških Hrvata) Ivan Mimica komponirao je od dva dijela. Prvi dio naslovljen je „Usmene i pučke pjesme molizanskih Hrvata“. To je opsežna znanstvena studija (str. 5. – 98.) u kojoj autor piše o kulturnim i povijesnim prilikama, u kojima su se Hrvati bježeći od Turaka u drugoj polovici 15. stoljeća nastanili u srednjoj Italiji u pokrajini Molise. Ondašnji Hrvati nazivaju se moliškim ili molizanskim. Ugledni filolog, molizanski Hrvat Mario Spadanuda, ističe da je jedino pravilno koristiti naziv molizanski. Stoga se i autor monografije opredijelio koristiti taj naziv. Ugovorom o pravima i zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Italije 15. studenoga 1996. godine molizanski Hrvati priznati su kao hrvatska manjina. Molizanski Hrvati danas su mala zajednica ; 1961. godine brojala je 4.053 žitelja, a 1983. samo 2.531, navodi Mimica. O dolasku u Molise sačuvane su predaje da je Hrvate predvodio vojvoda Mirko. Dokaz tomu autor s pravom navodi da je u Kruču (Živavodi) čest antroponim Mirko kao i činjenica da su potomci vojvode Mirka imali najljepšu zemlju. U selu Bačini kod Ploča početkom 20. stoljeća postojale su ruševine dvora a prema tadašnjoj tradiciji bili su to ostatci Mirkovih dvora. Bježeći pred Turcima Hrvati su sa svojih pradjedovskih ognjišta u novu domovinu jedino donijeli svoju nematerijalnu kulturnu baštinu, u kojoj je posebno mjesto zauzimala tradicijska usmena književnost. Upravo kod molizanskih Hrvata zabilježena je najstarija bugaršćica. Najbolji proučavatelj bugaršćica Josip Kekez te je pjesme nazvao hrvatskim državotvornim pjesmama te je ustvrdio da je najstarija bugaršćica Tamnovanje vojevode Sibinjanin Janka zapisana zadnja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
