Pregled bibliografske jedinice broj: 941414
Etika svijeta života, pluralnost posebnih svjetova i poziv filozofa:Marija Brida, Pavao Vuk-Pavlović, Edmund Husserl
Etika svijeta života, pluralnost posebnih svjetova i poziv filozofa:Marija Brida, Pavao Vuk-Pavlović, Edmund Husserl // 25.Dani Frane Petrića / Babel, Krešimir ; Barišić, Pavo ; Matijević, Mira (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2016. str. 134-135 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 941414 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etika svijeta života, pluralnost posebnih svjetova i poziv filozofa:Marija Brida, Pavao Vuk-Pavlović, Edmund Husserl
(Ethics of Life-World, Plurality of special Worlds and Vokation of Philosopher: Marija Brida, Pavao Vuk-Pavlović, Edmund Husserl)
Autori
Tićac, Iris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
25.Dani Frane Petrića
/ Babel, Krešimir ; Barišić, Pavo ; Matijević, Mira - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2016, 134-135
Skup
25.Dani Frane Petrića.Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 28.09.2016. - 01.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
svijet života ; fenomenologija ; poziv filozofa ; Marija Brida ; Pavao Vuk-Pavlović ; Edmund Husserl
(Life-World ; phenomenology ; vokation of philosopher ; Marija Brida ; Pavao Vuk-Pavlović ; Edmund Husserl)
Sažetak
Polazeći od teze da je, unatoč razlikama, ono što povezuje Bridinu, Husserlovu i Vuk-Pavlovićevu fenomenološku misao, etičkim razlozima motivirano bavljenje filozofijom, pokušat ćemo pokazati da etički orijentirana fenomenologija i danas može biti aktualna i plodonosna.S tom nakanom, posvetit ćemo se onim temama Husserlove fenomenologije koje omogućuju usporedbu s Bridinom i Vuk-Pavlovićevom mišlju, u kojima do izražaja dolaze etička obilježja Husserlove fenomenologije, te etičke dimenzije Bridine i Vuk-Pavlovićeve filozofije.U prvom koraku posvetit ćemo se jednoj od središnjih tema Husserlove fenomenologije, a to je "svijet života", pri čemu ćemo posebnu pozornost posvetiti uvidu u način na koji su etički motivi vodili otkriću tematike životnog svijeta.Poznato je da tema "životnog svijeta" zauzima središnje mjesto u Husserlovu djelu Kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija.Zahvaljujući rukopisima iz ostavštine i svescima Husserliane, koji donose izbor do tada neobjavljenih rukopisa u kojima je Husserl obradio bitne aspekte ili dimenzije životnog svijeta (posebice Hua 39), pokazuje se da okretanje svijetu života u Husserla započinje razvojem genetičke fenomenologije, te da njegovi etički spisi predstavljaju važnu dionicu o pitanjima svijeta života.Time će se ujedno pokazati opravdanost Bridine teze prema kojoj bi "istraživanje značaja Lebenswelta pridonijelo uklanjanju prividne apstraktnosti nekih Husserlovih koncepcija".U drugom koraku posvetit ćemo se jednoj od središnjih tema Husserlove kasne etike, a to je tema poziva, posebice poziva filozofa, te ukazati na konvergentne točke i analogije s Vuk-Pavlovićevom fenomenologijom poziva, koju ćemo nastojati rekonstruirati temeljem bilježaka i s osloncem u Bridinoj interpretaciji.U trećem koraku, a polazeći od teze M.Wernera prema kojoj je Husserl pod nazivom "životni svijet" sadržajno mislio pluralnost posebnih svjetova, pokušat ćemo pokazati je li i na koji način ta misao razvijena i jasnije izražena u fenomenologiji Pavla Vuk-Pavlovića.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija