Naslov
Arheološki spomenici u urbanom tkivu Splita (Antička baština u urbanom prostoru)
(Archaeological heritage in the urban space of Split)

Autori
Basić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
50 godina Splita 3 – ulice, kvartovi, stanovnici

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 02.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Split, Splitski poluotok, antika, kasna antika, topografija, prostorna organizacija, centurijacija, toponimija, komunikacije, arheologija
(Split, Split peninsula, antiquity, late antiquity, topography, spatial structure, centuriation, toponymy, communications, archaeology)

Sažetak
Dioklecijanova palača kao (kasno)antička jezgra Splita odavno je prepoznata kao najvažniji spomenik i materijalna struktura oko koje se konstituirao prvobitni urbani prostor toga grada. Istraživani su njena funkcija, konstrukcija, forma, arhitektonska artikulacija i dispozicija, ikonografski i simbolički aspekti njezina sadržaja, sve u interakciji s neposrednom okolinom na koju je ta carska građevina utjecala pri formiranju urbane jezgre Splita. Međutim, za izučavanje mnogih pitanja u vezi s postankom (poleogenezom) grada Splita, podjednako su važni ostaci materijalnih i komunikacijskih struktura na Splitskom poluotoku izvan Dioklecijanove palače, a koji prethode razdoblju kada je carska rezidencija podignuta. Riječ je o rimskodobnim nalazima što datiraju iz vremena rane antike, od 1. st. pr. Kr. do kasnog 2. stoljeća naše ere, a predstavljaju tragove sačuvane u arheološkim artefaktima, nazivima prostora (toponimiji), kao i komunikacijama (cestama, putovima) sačuvanima sve do našega vremena. Historijska topografija Splita što potječe iz tog vremena nastojat će se prikazati i rekonstruirati u ovom izlaganju ; razmatrat će se pitanja opisa Splita u najstarijim povijesnim tekstovima, zatim njegov urbani areal (prostorna evolucija), napokon ime grada (urbonim). Rasprava služi određivanju osnovnih tijekova urbanog razvoja (preobrazbe Dioklecijanove palače i Splitskog poluotoka u srednjovjekovni grad) i njegovih obilježja. Pri tome se uvažavaju prirodno-zemljopisne zadatosti prostora, njegove prometne osobitosti, arheološka topografija, toponomastika (napose hagiotopografija), pisana povijesna svjedočanstva. Osobita pozornost posvetit će se odnosu toga najstarijega urbanog pejzaža s današnjim urbanim prostorom Splita.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA