Naslov
Sklop zgrada Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta na Marjanu
(The Natural History Museum and Zoo compound at Marjan)

Autori
Marasović, Katja ; Plejić, Robert

Izvornik
Kulturna baština : časopis za pitanja prošlosti splitskoga područja (0351-0557) 42-43 (2017); 175-206

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Petar Senjanović, Josip Kodl, Marjan, Prirodoslovni muzej, secesija
(Petar Senjanović, Josip Kodl, Marjan, Natural History Museum, secesion)

Sažetak
Sklop građevina u okviru Prirodoslovnog muzeja i Zološkog vrta u Splitu čine: zgrada malog restorana iz 1909. godine, zgrada velikog restorana iz 1913. godine koja je 1926. preuređena u Prirodoslovni muzej te zgrada akvarija koja je sagrađena 1928. godine na platou istočno od Muzeja. Građevine ovog sklopa u stanju su opće zapuštenosti. Razlog je tomu ne samo pomanjkanje financijskih sredstava nego i činjenica što velikim dijelom nisu u funkciji. Godine 1991. zgrada muzeja zatvorena je za posjetitelje zbog oštećenja konstrukcije izazvane potresom, zgrada malog restorana se od iste godine ne koristi, a akvarij je naknadno porušen 1995.-1996. godine zbog izrazite dotrajalosti konstrukcije. Vrednujući sklop zgrada Zoološkog vrta u okvirima koje je dosegao do Drugog svjetskog rata može se utvrditi da se radi o kvalitetnim ostvarenjima možda i ponajboljih splitskih arhitekata prve polovice 20. stoljeća: Petra Senjanovića, projektanta vrhunskih secesijskih gradnji u vremenu do I. svjetskog rata i Josipa Kodla autora najkvalitetnijih primjera rane moderne u Splitu. Kada se tom sklopu pridruži obližnja Kodlova zgrada Meteorološkog opservatorija, može se reći da su zgrade na platou Prvog vrha Marjana iznimna, reprezentativna cjelina splitske arhitekture prve polovice 20. stoljeća. Bečki student Senjanović i praški student Kodl, u enklavi visoko vrijednog prirodnog okruženja, bez ograničavajućeg građevinskog konteksta, pristupili su beskompromisno svaki svojim arhitektonskim jezikom i izrazom, ostvarujući pritom visoko kvalitetan kompozicijski i koloristički sklad. Ujedno su primjeri izvedbe ravnog armirano-betonskog krova – terase na malom restoranu i krova Meteorološkog opservatorija među najstarijima u Hrvatskoj. U ovim se arhitektonskim ostvarenjima prepoznaje kulturni identitet jedne gradske sredine i njene uprave, kao i otvorenost i tolerancija u prihvaćanju novih svjetskih stilskih i sadržajnih koncepata. Ambicije nekadašnjeg gradića, jednog od rubnih, provincijskih centara dvojne Monarhije, kojima su početkom dvadesetog stoljeća izgrađeni ovi sadržaji, trebale bi biti zalogom budućeg programiranja, obnavljanja i uređenja cjelovitog sklopa i njegovog okoliša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA