Naslov
Izvori sreće u svakodnevnom životu – hranimo li se srećom?
(Sources of happiness in everyday life - do we feed our self with the happiness?)

Autori
Sučić, Ines ; Brkljačić, Tihana ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Brajša-Žganec, Andreja ; Tadić Vujčić, Maja ; Balabanić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
XXI. Dani psihologije u Zadrz - sažetci priopćenja / Nikolić, Matilda ; Tokić, Andrea ; Ćubela Adorić, Vera ; Dodaj, Arta ; Gregov, Ljiljana ; Ivanov, Lozena ; Macuka, Ivana ; Nekić, MArina ; Tucak Junaković, Ivana ; Valerjev, Pavle ; Vidaković, Marina - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2018, 92-92

ISBN
9789533311968

Skup
21. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2018. - 26.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hrana/piće, kava, sreća, dobrobit, CRO-WELL
(food/ drink, coffee, happiness, well-being, CRO - WELL)

Sažetak
Hrana/piće i s njima povezani odnosi s drugim ljudima imaju važnu ulogu u našim životima i zdravlju, identitetu i kulturi. Međutim, rijetko je do sada istraživana povezanost hrane, njene socijalne funkcije, kao i simboličkog značenja hrane i jedenja sa srećom i općom dobrobiti. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati: a) s kojom čestinom se hrana/piće povezuju sa srećom ; b) koje sve uloge/funkcije hrana/piće imaju pri definiranju sreće ; te c) koje su karakteristike osoba koje pri definiranju sreće spominju hranu/ piće. Podaci su prikupljeni on-line anketom tijekom prve godine Hrvatskog longitudinalnog istraživanja dobrobiti (CRO-WELL) na prigodnom uzorku odraslih građana Hrvatske. Od ukupnog uzorka od 5031 ispitanika, njih 4063 (81%) je opisalo što je za njih sreća. Od onih koji su opisali što je za njih sreća, njih je 207 (5.1%) u svojim opisima povezalo hranu/piće sa srećom te su njihove izjave analizirane u ovom radu. Rezultati kvalitativne analize tih izjava pokazali su da se u trećini izjava spominje hrana općenito (npr. ručak, hrana), da se u trećini spominje piće (najčešće kava), a u petini izjava slatka hrana (najčešće čokolada). Također, uočeno je da hrana u trećini analiziranih definicija ima centralnu važnost, te se primjećuje da njena uloga najčešće hedonistička (npr. „Sreća je polako jesti sladoled od vanilije“), a manje egzistencijalna (npr. „Sreća je kad imaš hrane da prehraniš svoju obitelj“). Također, u oko polovice izjava hrana se povezuje s pojedincem (individualistička uloga/ funkcija hrane), a u oko polovice se povezuje s drugima osobama (socijalna uloga/funkcija hrane). U odnosu na ispitanike koji u svojim opisima što je za njih sreće ne spominju hranu/piće, podjednako su zadovoljni životom i sretni ali su se češće u mjesecu koji je prethodio istraživanju konzumirali hranu kako bi promijenili svoje negativno raspoloženje. Za razliku od dosadašnjih istraživanja sreće u kojima se hrana uglavnom sporadično spominjala i to većinom u hedonističkom kontekstu, ovim se istraživanjem ustanovilo da se uloga hrana kao izvora sreće manifestira kroz nekoliko važnih uloga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA