Pregled bibliografske jedinice broj: 939921
Teofilaktova Pisma - nastavak tradicije, inovacija ili dezintegracija književne podvrste?
Teofilaktova Pisma - nastavak tradicije, inovacija ili dezintegracija književne podvrste? // Natales grate numeras? / Sorić, Diana ; Mijić, Linda ; Bartulović, Anita (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2020. str. 75-94 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 939921 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teofilaktova Pisma - nastavak tradicije,
inovacija
ili dezintegracija književne podvrste?
(Theophylact's Letters – Tradition, Innovation or
Disintegration of a Literary Subgenre?)
Autori
Hajdarević, Sabira
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Natales grate numeras?
/ Sorić, Diana ; Mijić, Linda ; Bartulović, Anita - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 75-94
ISBN
978-953-331-298-9
Skup
Međunarodni znanstveni skup "Natales grate numeras?"
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 07.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Teofilakt ; grčka fikcionalna epistolografija ; Alkifron ; Filostrat ; Aristenet
(Theophylact ; Greek fictional epistolography ; Alciphron ; Philostratus ; Aristaenetus)
Sažetak
Iako je grčka fikcionalna epistolografija u vrijeme svog cvata bila vrlo popularna i produktivna književna podvrsta, do nas je došao samo malen broj (nepotpuno očuvanih) epistolarnih zbirki ovog tipa. Najranije su Alkifronova, Filostratova i Elijanova iz 2. ili 3. stoljeća, slijedi Aristenetova, nastala vjerojatno krajem 5. ili početkom 6., te Teofilaktova iz 7. stoljeća. Tematska sličnost i relativno malen ukupan broj pisama u njima (351) potiču na ideju skupnog proučavanja te komparacije. Alkifronova, Filostratova i Aristenetova zbirka ranije su sinoptički analizirane iz različitih aspekata: uspoređeno je njihovo oponašanje epistolarne forme, izbor spola i način imenovanja korespondenata, ljubavni statusi aktera pisama te razine erotske eksplicitnosti u njima (Hajdarević 2013). Dobiveni rezultati poslužili su kao temelj za zaključke o općim formalnim i sadržajnim karakteristikama podvrste u cjelini od 2. i 3. stoljeća do kraja antike te ukazali na individualne inovacije svakog pojedinog autora. Cilj istraživanja je „staviti točku na i“ - promotriti u kojem se smjeru ova zanimljiva podvrsta razvijala u doba Bizanta. Budući da je do nas došla samo još jedna jedina zbirka ove vrste - Teofilaktova, sastavljena od 85 pisama - zaključke je potrebno iznositi s velikom dozom opreza. Namjera je detaljno proučiti i ovu epistolarnu zbirku (naravno, istom metodologijom kao i ostale), a konačni ciljevi su: izdvojiti obilježja kojima autor nasljeduje tradiciju književne podvrste kojoj pripada, uočiti kojemu je od svojih prethodnika-epistolografa formalno i sadržajno najbliži, odrediti u kolikoj mjeri unosi vlastite inovacije i na kojemu području su one najočitije te ocijeniti jesu li te inovacije dovoljno brojne i relevantne da možemo govoriti o dezintegraciji književne podvrste.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
