Pregled bibliografske jedinice broj: 939664
Sažeti prikaz arheoloških istraživanja crkve Uznesenja BDM u Gori tijekom 2008. i 2009. godine
Sažeti prikaz arheoloških istraživanja crkve Uznesenja BDM u Gori tijekom 2008. i 2009. godine // Antiquam fidem : Simpozij o Sisačkoj biskupiji – Programska knjižica.
Sisak: Sisačka biskupija, Ured za kulturu, Ured za odnose s javnošću, 2010. str. 14-15 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 939664 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sažeti prikaz arheoloških istraživanja crkve Uznesenja BDM u Gori tijekom 2008. i 2009. godine
(Summary of Archaeological Excavations Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary in Gora in 2008 and 2009)
Autori
Belaj, Juraj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Antiquam fidem : Simpozij o Sisačkoj biskupiji – Programska knjižica.
/ - Sisak : Sisačka biskupija, Ured za kulturu, Ured za odnose s javnošću, 2010, 14-15
Skup
Antiquam fidem : Simpozij o Sisačkoj biskupiji
Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 03.12.2010. - 04.12.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Gora ; srednji vijek ; viteški redovi ; templari ; ivanovci ; crkva ; gotika ; srednjovjekovno groblje ; arheološki nalazi
(Gora ; Middle ages ; Military orders ; Knights of Templars ; Knights of St John of Jerusalem ; church ; Gothic style ; mediaeval cemetery ; archaeological founds)
Sažetak
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori, baš kao i sam pojam srednjovjekovne Gore, već je dugo predmet interesa brojnih istraživača raznih struka. Ovo će se izlaganje ipak usredotočiti samo na kratak prikazat rezultata zaštitnih arheoloških istraživanja koji su uz temelje templarske crkve provedeni tijekom jeseni 2008. te u proljeće i ljeto 2009. godine. Temelji crkve su izuzetno duboki, prosječno oko 2 m te vrlo solidno izrađeni. Ponegdje su uz temelje pronađene zanimljive dograđene strukture koje nam, iako uglavnom relativno recentne, do sada nisu bile poznate. Istražen je 371 grob. Mlađi grobovi su iste orijentacije kao i crkva. U većini mlađih grobova nisu pronađeni nikakvi nalazi. Ruke su pokojnika bile položene na zdjelicu ili prekrižene na prsima. U starijim su grobovima ruke bile pružene uz tijelo pokojnika. Oni su u pravilu ukopani u zdravicu, 20-ak cm dublje od grobova mlađe faze, i to u smjeru SZ-JI, što je pomalo drukčije od orijentacije crkve. Među tim najstarijim grobovima ima i onih s nalazima tipičnima za vrijeme bjelobrdske kulture poput S karičica, O karičice te frizatika. Među ostalim posebnim nalazima pronađenima u grobovima, ističu se pojasne pređice te prstenje. Grobove s ovim nalazima – uz neke iznimke – pripadaju mlađoj fazi grobova. Kod manjeg broja najstarijih grobova ustanovljena je i svojevrsna kamena obloga. Osobitu vrijednost ovome lokalitetu svakako daju sitni nalazi koje možemo povezati s prisutnošću viteških redova na lokalitetu. Uz templare možemo vezati pojedine primjerke novaca, broš s natpisom te rezbarenu koštanu kopča. Novac Ludovika I. Anžuvinca te osobito srebrni prsten s prikazom ljiljana na kruni već pripadaju vremenu ivanovaca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija
