Pregled bibliografske jedinice broj: 939622
Aristotelova phronesis i Newmanov illative sense
Aristotelova phronesis i Newmanov illative sense // 12. Mediteranski korijeni filozofije / Guć, Josip ; Kovačević, Antonio ; Lunić, Anita ; Matijević, Mira (ur.).
Zagreb : Split: Grafo-Mark, 2018. str. 51-52 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 939622 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aristotelova phronesis i Newmanov illative sense
(Aristotle's phronesis and Newman's illative sense)
Autori
Poljak, Maja ; Knežić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
12. Mediteranski korijeni filozofije
/ Guć, Josip ; Kovačević, Antonio ; Lunić, Anita ; Matijević, Mira - Zagreb : Split : Grafo-Mark, 2018, 51-52
Skup
XII. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 05.04.2018. - 07.04.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Aristotel, Newman, phronesis, illative sense
(Aristotle, Newman, phronesis, illative sense)
Sažetak
Jedan od najvažnijih pojmova Newmanove Logike pristanka jest illative sense, koji označava intelektualnu krepost zahvaljujući kojoj možemo uočiti međusobno slaganje mnoštva razlčitih argumenata i donijeti sud o tome je li razumno pristati na određeni iskaz ili ne. Ideju o ovoj kreposti nalazimo u Newmanovim ranijim spisima u kojima ona nosi naziv phronesis po uzoru na Aristotelovu vrlinu razboritosti iz Nikomahove etike. U jednom privatnom pismu Newman poistovjećuje illative sense s Aristotelovom razboritošću, no u samom djelu on ih razlikuje te kaže da se razboritost odnosi samo na djelovanje, to jest na ponašanje u konkretnim situacijama, dok je illative sense rezerviran za spoznaju istine u istom području. U izlaganju uspoređujemo Newmanov illazive sense i Aristotelovu phropnesis s ciljem uočavanja sličnosti i razlika te jasnijeg uočavanja uloge koju Newman daje spomenutoj kreposti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
