Naslov
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA I ODREĐIVANJE SOCIOMETRIJSKOG STATUSA U SPORTU
(EMOTIONAL INTELLIGENCE AND DETERMINATION OF SOCIOMETRIC STATUS IN SPORT.)

Autori
Lozovina, Mislav ; Bonacin, Dobromir ; Lozovina, Vinko

Izvornik
Sport science (Travnik) (1840-3662) 5 (2012), 2; 66-74

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Emocionalna inteligencija, model, sociometrija, sport, trening
(Emotional inteligence, model, sociometry, sport, training)

Sažetak
Emocionalna inteligencija (EI) novi je predmet istraživanja u području psihologijskih znanosti. Kao pojam i koncept pojavljuje se devedesetih godina. Salovey i Mayer EI definiraju kao skup sposobnosti koje pridonose boljoj i točnijoj procjeni i izražavanju svojih emocija, procjeni tuđih emocija i upotrebi osjećaja u motiviranju i planiranju akcija u dosezanju ciljeva u životu. Roberts, Zeidner i Matthews EI definiraju kao tip inteligencije koji uključuje sposobnost procesiranja emocionalnih informacija gdje emocije predstavljaju organizirani mentalni odgovor na aktualne događaje koji uključuju psihološke, iskustvene i kognitivne funkcije. Kako se mijenja odnos neke osobe prema drugoj ili objektu, mijenjaju se i emocije prema toj osobi ili objektu, nezavisno dali su ti odnosi stvarni, pohranjeni u sjećanjima ili zamišljeni. Prema Mayeru EI predstavlja sposobnost prepoznavanja značenja emocija i njihovih veza, dakle korištenja emocija kao temelja za razumijevanje i rješavanje problema što uključuje kognitivne procese što znači da korištenje emocija može efikasno poslužiti i za poboljšanje kognitivnih aktivnost. Postoje različite konceptualizacije EI. Jedne uključuju čitav raspon adaptivnih karakteristika povezanih sa emocijama, druge naglasak stavljaju na kognitivne elemente, a treće EI konceptualiziraju kao sposobnosti i crte ličnosti. Potrebna je suptilna analiza kako bi se utvrdilo što jest, a što nije dio EI. Koncepti EI naslanjaju se na jedan od dvaju načina gledanja na relacije između emocija i logičkog mišljenja u psihologiji. Ono što je posebno važno jest da uvažavanje neposredne povezanosti između psiholoških faktora i sportske uspješnosti, omogućilo je da se psihološka saznanja tretiraju kao nerazdvojni dio jednadžbe specifikacije sportske aktivnosti. U radu sa sportašima i ranije su ispitivane psihološke dimenzije relevantne za uspjeh u sportu kao i one koje su od značaja za integralni razvoj i funkcioniranje ličnosti. EI sportaša kao i dinamika mikro socijalne sredine, posebno u kolektivnim sportovima, nisu sustavno istraživani do danas iako su od izuzetnog značaja za uspjeh u svakoj sportskoj aktivnosti. Ovaj tekst iz tih razloga, prvenstveno je namijenjen psiholozima i kineziolozima koji rade u sportu. Psiholozima sa nakanom da ih potakne na konstrukciju dobrih mjernih instrumenata za mjerenje EI sportaša i usmjeri na efikasno korištenje sociogram metode, a kineziolozima da u suradnji s psiholozima na što efikasniji način iskoriste dobivene rezultate.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kineziologija

POVEZANOST RADA