Naslov
Generalizacija linijskih elemenata karte po kriteriju maksimalne sličnosti
(Generalisation of Linear Map Elements according to the Criterion of Maximum Similarity)

Autori
Vučetić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Geodetski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2001

Stranica
108

Mentor
Frančula, Nedjeljko

Ključne riječi
kartografska generalizacija; pojednostavljenje linija; koeficijent linearne korelacije; sličnost oblika
(cartographic generalisation; line simplification; coefficient of linear correlation; similarity of forms)

Sažetak
Jedan od najvećih izazova kartografskom radu u digitalnom okružju je automatizacija kartografske generalizacije tako da se već tridesetak godina u pojedinim znanstvenim institucijama u svijetu provode istraživanja na tom polju. Iako se najveći broj istraživača bavi problemom automatizacije pojednostavljenja linijskih elemenata karte, još uvijek nije nađeno definitivno rješenje. U radu se nakon sustavnog prikaza najvažnijih postojećih algoritama za automatsko pojednostavljenje ustanovljuje da se svi ti algoritmi temelje na metričkim kriterijima, tj. da se karakterističnost točaka, sličnost oblika i sva druga svojstva linija pokušavaju opisati iznosima udaljenosti, površina ili kutova. Osnovna ideja rada je uvođenje koeficijenta linearne korelacije kao mjere sličnosti oblika koja bi najbolje odgovarala vizualnoj sličnosti. Razrađuje se postupak pojednostavljenja linije na temelju maksimalne sličnosti čija je osnova uzastopno izbacivanje točaka sve dok se ne postigne željeni stupanj pojednostavljenja. Pri implementaciji algoritma pokazala se nužnost odgovarajućih sažimanja računskih operacija i upotreba međurezultata iz prethodnih koraka u sljedećima da bi se ostvarila prihvatljiva ovisnost vremena računanja o broju točaka linije. Osim toga, razmotren je i problem samosječenja i kolizija s drugim objektima karte. Pronađeno je rješenje koje se temelji na privremenoj zabrani izbacivanja onih točaka, čije bi izbacivanje dovelo do samosječenja ili konflikata s drugim objektima. Također je razrađeno poopćenje koje onemogućuje pretjerano približavanje linije samoj sebi ili drugim objektima. Mogućnost primjene predloženog postupka ilustrirana je praktičnim primjerima pri čemu se pokazalo da ovaj postupak mnogo bolje zadržava karakteristični oblik linije nego postupci koji se temelje samo na metričkim kriterijima. Time rezultati novog postupka bolje odgovaraju onome što se očekuje od generalizacije, što je njegova neosporna prednost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA