Pregled bibliografske jedinice broj: 938127
Uloga hrane u neurorehabilitaciji – mit ili stvarnost?
Uloga hrane u neurorehabilitaciji – mit ili stvarnost? // 6. hrvatski kongres iz neurorehabilitacije i restauracijske neurologije s međunarodnim sudjelovanjem / Butković-Soldo, Silva (ur.).
Osijek, 2018. str. 1-1 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 938127 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga hrane u neurorehabilitaciji – mit ili stvarnost?
(The role of food in neurorehabilitation – myth or reality?)
Autori
Banjari, Ines
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
6. hrvatski kongres iz neurorehabilitacije i restauracijske neurologije s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.05.2018. - 09.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
neurorehabilitacija, prehrana, dodaci prehrani
(neurorehabilitation, diet, supplements)
Sažetak
Osnovni principi neurorehabilitacije bi trebali uključiti potencijalno korisne parametre poput sna i prehrane. Novije studije pokazuju kako neki nutrijenti, bilo unosom kroz hranu ili dodatke prehrani imaju djelovanje slično ili komplementarno učinku fizičke aktivnosti u smanjenju posljedica oštećenja mozga. Prehrana zasnovana na principima mediteranske prehrane (i njezinih modifikacija) kontinuirano potvrđuje pozitivne učinke na razvoj mozga, kognitivne funkcije, niži rizik za moždani udar i demenciju ali i potencijal u neurorehabilitaciji. Prehrana može utjecati na energetski metabolizam i sinaptičku plastičnost, pa hipokalorijska prehrana karakterizirana niskim sadržajem jednostavnih ugljikohidrata, posebice fruktoze pokazuje pozitivne učinke na kognitivne funkcije i plastičnost mozga. Uz veliki neuroprotektivni potencijal omega-3 masnih kiselina, oksidativni stres u mozgu mogu reducirati antioksidansi poput resveratrola, kurkumina i polifenola, a dodaci prehrani kreatin i razgranate aminokiseline također imaju neuroprotektivni potencijal. Iako se smatra kako je najveća učinkovitost neurorehabilitacije odmah nakon traume, pozitivni učinci bi se mogli postići i kasnije tijekom života ili godinama nakon traume. Ipak, dosadašnji dokazi ukazuju na to kako bi se prehrana, fizička aktivnost i san trebali implementirati kao preventivne mjere a s ciljem poboljšanja ishoda nakon traume ili operacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Nutricionizam
