Pregled bibliografske jedinice broj: 938121
Arheološki kontekst istočnog gradskog grabišta
Arheološki kontekst istočnog gradskog grabišta // "Očuvana baština grada Varaždina", u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog restauratorskog zavoda
Varaždin, Hrvatska, 2018. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, pp prezentacija, ostalo)
CROSBI ID: 938121 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arheološki kontekst istočnog gradskog grabišta
(Archaeological context of the eastern city moat)
Autori
Korunek, Marijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo
Skup
"Očuvana baština grada Varaždina", u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog restauratorskog zavoda
Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 11.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Varaždin, gradska grabišta, arheologija
(Varaždin, citx moat, archeology)
Sažetak
Grad Varaždin još se sredinom 15.st. spominje kao neutvrđeni grad, ali nemirna vremena navode varaždinske građane da nekako osiguraju svoj grad, te se ubrzo počinju spominjati varoška utvrđenja u gradskim zapisnicima. Bedeme su sa svih strana okruživala grabišta s vodom koja je kanalizirana iz rijeke Drave, a oko grabišta vodila je Via Fossata ambiens. Slabljenjem vojnih opasnosti gubi se značaj i svrha obrambenog sustava, te se bedemi prestaju održavati, a grad se počinje širiti van svojih utvrđenja. Baš zbog toga dolazi do uklanjanja bedema i zatrpavanja gradskih grabišta početkom 19.st. Dogradnja prve gimnazije u Varaždinu, na lokaciji Preradovićeva ulica 14, bila je planirana na dijelu zatrpanog istočnog grabišta. Obzirom da se radilo o većem građevinskom zahvatu, ovo je bila idealna prilika da se ono arheološki definira. Istraživanja je proveo Konzervatorski odjel u Varaždinu tijekom 2007. godine. Ona su potvrdila povijesne podatke da na predmetnoj parceli nikada nije bilo čvršće arhitektonske izgradnje. Početni nivo terena odgovarao je nivou ulice, ali ovim istraživanjima utvrđeno je da je nivo parcele bio znatno niži (oko 170 cm). Prvobitni cilj istraživanja bila je determinacija samog grabišta, kao dijela obrambenog sustava gradskih bedema. Međutim, pronađeni su brojni pokretni nalazi, koji ocrtavaju sliku grada Varaždina tijekom više stoljeća i stilske utjecaje koji su se tijekom vremena mijenjali. Pokretne arheološke nalaze okvirno možemo datirati od 15. do 19. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
