ࡱ> wyvxbjbjyy .4( 1118i$1D50(c4e4e4e4e4e4e4$t69<4u44&&&B c4&c4&&/h01#ZG0O450D5W0R9L%R9 00R91&44&D5R9 : BLAGO KROTKIMA: ONI E BA`TINITI ZEMLJU! (Mt 5,5) Ovo je bla~enstvo vlastito Mateju. Luka ne donosi bla~enstvo krotkih. Termin  krotki ima u Mateja veliku va~nost, Od etiri pojavljivanja u Novom zavjetu, tri puta ga susreemo u njega (5,5; 11,29; 21,5; 1 Pt 3,4). Matej definira Isusa kao onoga koji je u najuzviaenijem smislu  krotak (Mt 11, 29) a o krotkosti govori kao o suprotnosti nasilju, kao nutarnjem stavu onih koji se pokazuju blagi u svojim odnosima s bli~njima, koji ne primjenjuju silu ni onda kada su o~aloaeni nad postojeom nepravdom. Stoga bla~enstvo krotkih nema za cilj da opiae samo jednu situaciju nemoi ili ugo~enosti, nego ono sadr~i poziv na djelovanje koje nije odreeno srd~bom, brutalnoau ili neprijateljstvom, nego potpuno pro~eto dobrohotnoau. Isusova poziv na krotkost i tvrdnja da e krotki i nenasilni baatiniti zemlju u potpunoj je suprotnosti s aktualnim zakonitostima prirode i druatva. I u prirodi i u druatvu uobi ajeno je da pre~ivljava onaj tko je najja i, najspretniji, najuporniji, onaj tko se bori za sebe i svoja prava, onaj koga se drugi boje. To svakodnevno iskustvo jedan je od razloga zaato krjepost krotkosti nije cijenjena. Ljudi openito misle da su mo i sila mone, da se njima sve mo~e postii i obraniti, a Isus treim bla~enstvom uvjerava da je prava mo blaga i nenasilna. 1. Krotki izbjegavu zlo i ine dobro Da bismo identificirali  krotke kojima se obraa tree bla~enstvo, potrebno je prije svega vidjeti semitsku pozadinu o kojoj nam svjedo i ve Stari zavjet.  Krotkost se ne bi trebala stavljati u odnos s temperamentom, nego s religioznim stavom koji je povezan s potpunim pouzdanjem u Boga, sa strpljivoau i poniznoau. Biti krotak u Bibliji zna i strpljivo hoditi prema cilju koji Bog pokazuje te vjerovati u dolazak na cilj. Poznavanje i prihvaanje cilja odreuje i na in naaeg hodanja ovom zemljom i naaeg odnosa prema drugim ljudima. Naime, svi tekstovi predstavljaju blagost  krotkoga u funkciji odnosa s bli~njima. Ukratko, krotak je ovjek smiren, mirotvoran, potpuno opre an ratobornomu i nasilnomu, podnosi proturje nosti, osloboen je svake agresivnosti i izbjegava svae. Krotki su oni koji strpljivo podnose blizinu zlih, pa i svoju, esto najnemiliju. Krotki ne pru~aju nasilni otpor zlima, nego ih svladavaju dobrotom i ljubaznoau; ne postaju zvjerad na prvu suprotstavljenost, nego zlo pobjeuju onom tihom ustrajnoau koja odaje veu snagu od nasilnog otpora i bijesa. Upravo 37. psalam opisuje ovjeka  krotka i blaga srca . Psalmist ~eli ponovno povratiti mir u srca pravednih siromaha koji su skandalizirani uspjeanoau zlikovaca. Psalam zastupa zapravo jednu odreenu teologiju, utemeljenu u mudroslovoj literaturi, po kojoj srea opakih ne traje dugo  kao trava brzo se osuae, ko mlada zelen brzo uvenu (Ps 37,2). Na po etku psalma nalaze se dvije zabrane:  Nemoj se ~estiti na opake, zavidjet nemoj pakosnicima... (37,1). Nakon toga slijedi osam pozitivnih zapovijedi:  U Jahvu se uzdaj i ini dobro... Sva radost tvoja neka bude Jahve... Prepusti Jahvi putove svoje... U njega se uzdaj i on e sve voditi... Smiri se pred Jahvom i njemu se nadaj... Stiaaj svoj gnjev i ostavi se srd~be... (37, 3-7). Na kraju psalma se nalaze joa dvije zabrane:  ne ~esti se na onoga koji ima sree, na ovjeka koji spletke kuje... Ne ~esti se da zlo ne u inia... (37,7b-8). Kako se vidi psalam govori o ljudima koji se nalaze u konfliktnim situacijama i govori im ato bi pritom trebali izbjegavati:  ne ljutiti se i  ne ~estiti se na opake kako se ne bi po inilo zlo i kako se ono na taj na in ne bi uvealo.  Krotke se naziva  pravednim ,  savraenim , onima koji opslu~uju put Gospodnji, izbjegavaju zlo i ine dobro. Iz psalma biva o ito da je pouzdanje u Boga glavna zna jka krotkih u ovom kontekstu. Iz toga se smije zaklju iti da samo ovjek koji je usmjeren na Boga mo~e doista biti istinski krotak i ima snaga izbaciti iz svoga srca zavist, srd~bu i bijes kad se suo ava s opakima i njihovim uspjehom. Krotkost, dakle zna i slobodu od svake izopa ene emocije i ljubazno nastojanje oko su~ivota s drugima. Sila je zakonita samo onda kada osoba odgovorna za zajednicu primjenjuje je zbog zaatite onih koji su ~rtve tla enja i nepravde. Briga koju kralj treba uzeti o potrebnima/nemonima je blaga i nje~na skrb u odnosu na njh. Tako i ratna sila je zakonita samo kada se upotrebljava da se potisne nasilje i u ina da vlada pravednost, pravednost koja je u isto vrijeme milosre prema slabima. U Starom je zavjetu ovim izrazom  krotak nazvan Mojsije.  Mojsije je bio veoma krotak (blag) ovjek, najskromniji ovjek na zemlji! (Br 12,3). Ta kvalifikacija Mojsija izre ena je u kontekstu konflikte situacije. Njegova sestra Mirjan i Aron vode kampanju protiv Mojsija potkopavajui njegov autoritet. Mojsije se ne brani sam nego Gospodin uzima njegovu obranu i saziva pobunjenike upuujui im prijekore. Mirjam je udarena kugom a Mojsije, u skladu sa svojim karakterom krotkoga ovjeka, zagovara u njezinu korist. Mojsije se ne  razjaruje . On je ovjek miran, strpljiv i krotak. Nije rije  o njegovom druatvenom stanju, nego o njegovom ponaaanju u odnosu prema onima koji mu ~ele i ine zlo. Nazvan je krotkim jer je strpljivo podnosio uvrede i pogrivanja, odbio je da odgovori nasiljem na nasilje. 2. U itelj krotkosti Matej vidi Isusa kao ostvarenje treeg bla~enstva. Isus nije samo primjer krotkosti nego i u itelj. Njegov ~ivot daje sadr~aj njegovim rije ima. Opisujui Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem, Matej na njega primjenjuje rije i proroka Zaharije (9,9):  Recite keri Sionskoj: Evo kralj ti tvoj dolazi, krotak, jaau na magarcu (Mt 21, 5). Dosadaanji izraelski kraljevi svoje su uzore vidjeli u kraljevima oko Izraela, a ne u Jahvi. Zato se Jahvino vladanje nije ostvarilo preko kraljevske institucije. Kraljevi su smatrani krivcima uniatenja kraljevstva i odvoenja naroda u su~anjstvo/ropstvo. U su~anjstvu se narod, posredstvom proroka, okree budunosti koja e biti nova i druga ija u svakom pogledu. Obeanje o kojemu govore proroci zvu i kao velik san o nekome pravednome druatvu u kojemu e svi pred Bogom biti jednaki i u kojemu nitko nee izrabljivati drugoga niti mu nametati svoju vlast radi vlastitih interesa. To vrijeme proroci nazivaju mesijanskim i najavljuju da e u njemu Bog, mimo svih ljudskih struktura, prakti no pokazati svoju spasiteljsku skrb kao solidarnost s onima ugro~enima. Ono ato e obilje~avati mesijansko vrijeme bit e sveope stanje mira u kojemu nee biti ukinute razlike, ali e biti uspostavljeni novi odnosi jer e se Zemlja ispuniti spoznajom Jahvinom (blizina i zajedniatvo). Matej vidi Isusa kao ispunjenje proro kih obeanja. U biblijskom kontekstu, magare kao sredstvo jahanja nije znak siromaatva, niti nu~no poniznosti. Magarac je simbol mirotvornog jahanja koje je suprotnost ratobornom jahanju na konju&@B\`r  : <   0  4 F H z ~  ,<>@Px "(dh ̾źӾګڳڧ̢嚖hRhh86^h(h7h75 h+5hhNh5G hxrhxrhxr hxrhZ1 hxrh7 hxrh p hxrh~D hxrhidh hR5 hU5hc8Sh5hc8Sh,l56< @ jp">+112< $`a$gd . $x`a$gd$x`a$gdW $x`a$gdR $`a$gd $x`a$gd ex^egdW $`a$gd5GxxgdJLnhx`D!R!!!n"p"J$(%&&&&'()z))<+>+H,^,, -n-z---.L.T..../J/T000111111112\2x2|2222|33ûh8hRuhQ+hh^hRhwB 5 hxU5hRhR5 h5hwB hph46rhOh&6hRhhwhPehw;(hh(h86^h>344\4@9b9;;<L<f<:==FIIKKdMPPPPPQ\Q\RbRRRRR8UVWW,XXY,Z.ZZZ [t[\\\\]],]Z]]]]]]]2^4^:^¾ʺʺh1hnQ5 hh^h^;hvhOhMh=h8h^;hDhU~hh+Hhg$hg$6hg$hrhUh8hkhh .hh^hh^6hh^;. Kralj koji odbija rat i nasilje, zaslu~uje da se ozna i kao  krotak . Dakle, Mesija se ne upuuje u Jeruzalem kao pobjedonosni ratnik, ve kao krotki kralj mira (usp. Mt 12, 18-24). Vienje Mesije koje daje prorok Zaharija je ono krotkoga i patni koga Mesije. Prorok nas poziva da vjerujemo da e Bog s pomou toga mesijanskoga kralja u initi, na paradoksalan na in, da e pravednost imati svoju posljednju pobjedu, ne sila. I doista, Isus je bio kralj krotkosti i poniznosti, ne ratnik. On vlada ne upotrebljavajui silu ili javnu propagandu, nego u nemoi. Ne pribjegava uobi ajenim oblicima politi ke i vojne moi: On ne vi e, on ne di~e glasa, niti se uti mo~e po ulicima. Na taj na in ruai ideologije dominiranja. Priznajui da je taj odba eni, prezreni, ak progonjeni i osueni ovjek u ime va~eih zakona, Bo~ji Izabranik, ljudi se otvaraju spoznaji Bo~je pravde, koja stavlja u pitanje njihove prethodne ideje pravde, i nadvaldava ih. Bog ~eli vratiti ovjeku njegovo mjesto i ugled koji mu oduzima drugi ovjek. Bog ~eli ovjeka osloboditi od ropstva, u kome je ljudsko dostojanstvo svedeno na razinu ~ivotinje. Bog ~eli ukinuti rat kao ozra je u kojemu ovjek gubi svoje dostojanstvo jer ratom nemilosrdno istrebljava drugoga ovjeka proglaaavajui ga svojim neprijateljme. Kada Bog preuzme suda ku ulogu meu ljudima prestat e potreba da to ini pojedini narod ratom i nasiljem. Polazei od Isusova primjera, doalo se do toga da se krotke tuma ilo kao blage, koji pomou svoje blagosti i ljubaznosti ureuju svoje odnose s drugima ljudima. Ali je mogue i tuma enje kao ponizne, koji se potpuno Bogu izru uju odri ui se provoenja vlastite volje i vlastitih planova. Krotkost se u gr kom svijetu veli a kao svojstvo mudraca i odreuje ideal vladara. U ~idovstvu se ova zna ajka smatra posebno va~nom za jednoga u itelja. U Matejevu bla~enstvu krotkost se pojavljuje joa u veoj airini kao bitna zna ajka pobo~na ovjeka openito. U 11,29 evanelist Matej Isusu stavlja u usta sljedee rije :  Uzmite jaram moj na sebe, u ite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i nai ete spokoj duaama svojim . Isus svoj jaram suprotstavlja u enjima jarmu drugih u itelja. Blagost i poniznost Isusova predla~u se da obodre umorne i optereene da se stave u njegovu akolu i da od njega nau e ono ato Bog tra~i do njih. Isus je jedini u itelj koji ovjeka mo~e dovesti do zajedniatva s Bogom a u tom zajedniatvu ovjek biva osposobljen za zajedniatvo s drugim ovjekom. Na pozadini Isusa u itelja krotkosti svaka slika ovjeka, koja se bazira na izbjegavanju patnje i stjecanju moi, uruaava se. Isus odbija tu ljudsku logiku; on je odabrao put odricanja od moi i tla enja: iaao je putem nenasilja koje uspostavlja zdrave i pravedne odnose. To je put ovje nosti  temelj onoga ato za Mateja zna i biti ovjek koji sebe prihvaa kao Bo~je stvorenje i kao brata i sestru drugog ovjeka. To je ovjek koju Bogu upravlja svakodnevnu molitvu govorei  O e nebeski, neka bude tvoja volja, kako na nebu tako i na zemlji . Isus je u itelj ne samo molitve  O enaaa nego i ~ivota u duhu te molitve. 3. Krotki e baatiniti zemlju Isus obeaje krotkima, na pradoksalan na in, ono ato svjetsko djelovanje openito posti~e samo pomou sile i uporabe politi ke i privredne moi, to jest da  e baatiniti zemlju . Postoji unutarnja veza izmeu cilja i sredstva. Put kojim se neato posti~e daje uvijek postignutom cilju otisak. Put nasilja, sile i moi ne ostvaruje kraljevstvo ljubavi i slobode. A jedino u tom kraljevstvu ~ivot nosi obilje~je ispunjenja. Zato Isus proglaaava bla~enima blage ljude koji stvaraju a ne razaruju, koji prolijevaju svoju a ne tuu krv, koji ~rtvuje sebe a ne druge. Znak prave moi je stvaranje, a ne razaranje. Zemlja je dar Bo~ji koji jam i miran ~ivot za narod ali pod uvjetom da se opslu~uju Bo~ji zakoni. Iznevjerenje Izraela vodit e do propasti naroda: bit e liaeni svoje zemlje i prognani. Otuda baatinjenje zemlje ima od samog po etka religiozno zna enje. Baatinjenje zemlje koje se obeava krotkima ne zna i zapravo dobivanje zemlje u posjed, nego postavljanje zdravoga temelja su~ivota u miru, punini i srei kad zavlada duh Kraljevstva Bo~jega. Kod proroka Zaharije smo vidjeli da e to obeanje ostvariti siromaaan kralj, netko tko ne vlada politi kom i vojnom mou, netko ija je najdublja bit poniznost i blagost. On je  pravi an i pobjedonosan, ponizan jaae na magarcu, ... On e istrijebit' kola [...] luk ubojni. On e navijestit' mir narodima; vlast e mu se proairit od mora do mora... . Njegovo je kraljevstvo sveope, obuhvaa itavu zemlju. On je uistinu donio mir za itav svijet. Od Knjige Brojeva preko proroka Zaharije do Bla~enstava i izvjeaa o Cvjetnici prepoznatljivo je gledanje Isusa kao Kralja mira koji uklanja granice koje razdvajaju narode i stvara prostor mira. Svojom nas posluanou poziva u ovaj mir, usauje ga u nas. Obeanje zemlje nadilazi puku misao posjedovanja komada zemlje ili nacionalnoga teritorija na koji ima pravo svaki narod. Zemlja je dana da bi bila mjesto posluanosti Bogu i da bi zemlja bila osloboena u~as idolopoklonstva koje zarobljuje i uniatava ovjeka. U pojmu slobode i zemlje bitan sadr~aj je pojam posluanosti Bogu, a time i pojam pravedna poretka u svijetu. Povijeau se ne mo~e upravljati zaobilazei Boga, pukim materijalnim strukturama. Ako ovjekovo srce nije dobro, onda niata drugo ne mo~e biti dobro. A dobrota srca mo~e u kona nici doi samo od Onoga koji je sam Dobrota  Dobro a to je jedino Bog. Iz toga je moglo izrasti novo, pozitivno poimanje dijaspore: Izrael je bio raspraen po svijetu da bi posvuda stvorio prostor za Boga i tako ispunio smisao stvaranja o kojemu govori prvo izvjeae o stvaranju (usp. Post 1,1-2,4): subota je cilj stvaranja, u njoj je prisutno  zaato toga stvaranja: ono je tu zato ato je Bog htio stvoriti prostor odgovora svojoj ljubavi, prostor posluanosti i slobode. Postupno prihvaanje i supatnja Izraelove povijesti s Bogom proairivale su i produbljivale ideju zemlje koja se sve manje odnosila na nacionalno posjedovanje, a sve viae na univerzalnost Bo~jeg prava na zemlji koja je temelj dostojanstva svakog ovjeka bez obzira na bilo koje razlike. Zemlja Kralja mira nije nacionalna dr~ava  ona se~e  od mora do mora . Mir je usmjeren nadila~enju granica, na zemlju odnovljenu mirom koji dolazi od Boga. Trea nas bla~enstvo poziva da budemo baatinici i darovatelji Bo~jeg mira.     PAGE 14 PAGE 4 <PV4^p^0cfq^v0x2x4x6x8x:xx@xBx$xx`a$gd&6 $`a$gdnQ $`a$gd| $x`a$gd|$x`a$gdW $`a$gd $`a$gdk:^H^p^_abb.chhvh|h*j.j\jljvmmm0nopqu\v^v`vw.x0x2xLxNxPxTxVxZx\x`xbxfxhxtxvxzx|x~xxxxxxxxxxxh(t0JmHnHuh=h=0JmHnHu h=0Jjh=0JUh/+jh/+Uh u h|5 h5hhOh|h(th36hN`hnQh1hnQ5 hnQ58BxDxFxHxJxLxNxRxTxXxZx^x`xdxfx~xxxxxxxxh]h&`#$gd=$xx`a$gd53!$xx`a$gd&6,1h. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv66666>66666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHXX  Heading 1$dh@&`5KH \^JaJ @@  Heading 2$$@&a$6]ZZ  Heading 3$<@&5CJOJPJQJ\^JaJDA`D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List >>  Footnote TextCJaJ@&@ Footnote ReferenceH*4@4 Header  p#.)@!.  Page Number>*1> Endnote ReferenceH*|TB|  Block Text?$5d-D1$7$8$H$M ]^5a$ B*aJphPCRP Body Text Indent$dh`a$Rb Body Text Indent 2, uvlaka 2'$dh-DM `a$ B*aJph4Br4  Body Text$a$<<  qFootnote Text CharJJ  qBody Text Indent CharCJaJRR Heading 3 Char5CJOJPJQJ\^JaJ>>> Title$`a$ 5CJ(\::  Title Char5CJ(\aJ/ i0st4U4 n}0 Hyperlink >*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] :4  '''''*3:^x!"><Bxx =? !#*!T!48@0(  B S  ?:4 "-39;DElpHV^fqr  #%=?@E  <D@BY[KMVaqrsxcf  8 = i j x z 7 8 PTwy~uvVY$%/0 *68BJx*+WYlo.3<>DKkl "-.-.28&+!+35fl 8>  H K \ ] !!B!L!O!Z!""""0#1#######$$%%%%V%Y%a%c%z%{%%%%%%%5&7&s&t&x&&&&&&&&&&&&''''!'''D'H'''((,(8(>(F((( ))Q)S)g)q)))**++++++%,),,--- -!---...../J0N0O0P0U0V0i0j0o1r1o2u222333 3#3'3444444444484;4CE LMqr 7 8 kl\ ] 0#1#''!'"'))?+@+i0j0334444444444%4(484;4MMPPVV1#1###$$%%V%a%z%%%5&6&'''!'!''),-.../q/j023333444444444444484;4}+"pԔA$.G4ODll_ ^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.@ OJQJo(.^`o(. T^T`hH. $L^$`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. L^`LhH. d^d`hH. 4^4`hH. L^`LhH.^`o(. T^T`hH. $L^$`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. L^`LhH. d^d`hH. 4^4`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.+"G4OA$.ll3|D = s6%a6o_4C!yD =HT`|UgZm4~ru36wB W - [  S u;l+`"hU~53!{#P~#K$g$"&w;(Q)B*/+Q+Y14L5&646m7^; ='>E@%AbBbD~D+GE FLP(NOnQhRc8Sj)TxUgVC\86^N`u=aLSaIbbcJghhjVk,llm'7p46rRu4v y|y~5M pFO .8D,$Xj01Sa(ONR q~y@'/<)v)K^]!Z1widhRp="P/ f=DQ~Un}PUkZPeyCc\+H73;Q<h^5$Ui5Grxr8=$R0. >,Z%\#>8(tpb?^p44@22 22p:4hh h hhh.h0h<hFUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7@CambriaA$BCambria Math"Q6g;7 MC+C+!r0333QHP $P\2!xxVGs. Nela      Oh+'0d    , 8DLT\VGNormals. Nela77Microsoft Office Word@|~ @,Hl@dgB@'pC+՜.+,0 hp  asdfg3  TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@BCDEFGHJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdeghijklmopqrstuxRoot Entry FSЊzData A1TableIr9WordDocument.SummaryInformation(fDocumentSummaryInformation8nCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q