Pregled bibliografske jedinice broj: 937890
Plinska ležišta istočnog Mediterana - važnost i značenje u energetskoj strategiji EU
Plinska ležišta istočnog Mediterana - važnost i značenje u energetskoj strategiji EU // 33.međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin (33rd International Scientific & Expert Meeting of Gas Professionals) / Banovac, Eraldo ; Pudić, Dalibor (ur.).
Sveta Nedelja: Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), 2018. str. 36-37 (predavanje, međunarodna recenzija, prošireni sažetak, stručni)
CROSBI ID: 937890 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plinska ležišta istočnog Mediterana - važnost i značenje u energetskoj strategiji EU
(Gas Deposits of Eastern Mediterranean - Importance and Significance in the EU Energy)
Autori
Pavlović, Darko ; Kovačić, Tomislav ; Bolanča, Antonijo ; Golub, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni
Izvornik
33.međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin (33rd International Scientific & Expert Meeting of Gas Professionals)
/ Banovac, Eraldo ; Pudić, Dalibor - Sveta Nedelja : Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), 2018, 36-37
ISBN
978-953-7501-15-0
Skup
33. Međunarodni znanstveno-stručni skup stručnjaka za plin = 33rd International Scientific and Expert Meeting of Gas Professionals
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.05.2018. - 11.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
energetska geopolitika, sigurnost opskrbe i energetska pouzdanost, odnos EU prema novom dobavnom pravcu, diverzifikacija opskrbe plinom, garvitirajuća regija, energetska strategija
(energy geopolitics, security of supply and energy reliability, EU relationship towards the new supply route, diversification of gas supply, gravitational region, energy strategy)
Sažetak
Uz promjenu geopolitičkih, strateških odnosa nedvojbeno je da procesi globalizacije i liberalizacije energetskog sektora (autori tu prvenstveno stavljaju naglasak na tržišta prirodnog plina) imaju direktnu implikaciju na energetsku geopolitiku i sa toga stanovišta jasno je da diverzificiranost kao i sigurnost opskrbe prirodnim plinom, postaje središnje pitanje buduće energetske politike EU a samim time i gravitirajuće regije geopolitičkog okruženja Republike Hrvatske. Možemo zaključiti da daljnji napredak u integraciji plinskih tržišta i trgovini, uključujući i interkonekcijske plinovode između zemalja EU-a, potiče daljnji ekonomski razvoj i same EU-a kao i cijelih gravitirajućih regija. U tom kontekstu, kada govorimo o Bliskom Istoku kao jednom od najvećih nalazišta prirodnog plina u svijetu prvenstveno mislimo na države iz područja Perzijskog zaljeva. Predmetno opće mišljenje više se neće isključivo odnositi na područje Perzijskog zaljeva, već i na istočni dio Mediterana odnosno zemlje „Levanata“: Egipat, Izrael, Libanon i Cipar. Pronalaskom znatnih ležišta prirodnog plina u navedenom području, prema mišljenju autora, doći će do znatnog utjecaja na određivanje odnosno redefiniranje energetske strategije europskog plinskog sustava ali i do određene promjene u energetskoj geopolitičkoj ravnoteži. Naime, opća geopolitička situacija i sporovi između država koji imaju utjecaj na proizvodnju i trgovinu prirodnim plinom u EU i dalje će predstavljati važan geopolitički i geostrateški rizik. U svom radu autori će dati svoje viđenje mogućeg utjecaja nalazišta prirodnog plina imati za navedene države, pokušati objasniti koji su to pozitivni aspekti predmetnog prirodnog bogatstva te koji su izazovi pred tim državama u cilju ostvarenja položaja relevantnog energetskog subjekta. S tim u svezi, potrebno je istaknuti moguće neusklađenosti pri ostvarivanju predmetnih projekata eksploatacije prirodnog plina zbog geopolitičkih razloga. U radu će biti opisane karakteristike pojedinih plinskih polja obzirom na njihov geografski položaj i određene neusklađenosti obzirom na moguće „preklapanje“ suvereniteta određenih država. Nesporno je da će obzirom na svoj geografski položaj predmetna plinska ležišta imati strateški važnu ulogu novog dobavnog pravaca prirodnog plina u Europu, čime će doći do većeg stupnja diversifikacije dobavnih pravaca te smanjenja energetske ovisnosti obzirom na postojeće dobavne pravce. Isto tako, autori će se osvrnuti na, po njima veoma važan, faktor vezan za samu realizaciju izvoza prirodnog plina iz razmatranih plinskih polja te plinsku infrastrukturu. Naime energetska strategija Europske Unije već podupire veliki niz projekata izgradnje plinske infrastrukture u jugoistočnom dijelu Europe te na Mediteranu, stoga je od velike važnosti da su europski projekti izgradnje LNG-a i plinovoda u koheziji sa novim dobavnim pravcem. S tim u vezi, autori će uz plinska ležišta Istočnog Mediterana, dati kratki osvrt i na već planirane dobavne pravce od kojih neki imaju potporu EU (primjerice - uvoz prirodnog plina iz Kaspijskog jezera), onih koji bi osiguravali daljnju ovisnost o uvozu ruskog plina (Turski tok) te njihove međusobne prednosti i nedostatke. Obzirom da je cilj dijela europskih država smanjenje ovisnosti o uvozu ruskog plina, uz već postojeću plinsku infrastrukturu u Europi, dobavni pravci iz Istočnog Mediterana i Kaspijskog jezera trebali bi predstavljati temelj daljnje diversifikacije dobavnih pravaca za sigurnost opskrbe europskog plinskog sustava. Na kraju rada autori će dati kratki prikaz utjecaja novih nalazišta prirodnog plina na Istočnom Mediteranu u odnosu na Republiku Hrvatsku odnosno njezinu energetsku strategiju.
Izvorni jezik
Hrvatski