Naslov
Frazemi s pronominalnom komponentom svoj ili sebi i njihova obrada u hrvatsko-njemačkim rječnicima
(Phraseme mit den pronominalen Komponeten svoj oder sebi und ihre Darstellung in kroatisch- deutschen Wörterbücher)

Autori
Šegić, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja / - , 2016, 389-414

Skup
Jezik ako predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12.05.2016. - 14.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dvojezična leksikologija, hrvatski jezik, njemački jezik, glagolski frazem, imenski predikat, zamjenica kao komponenta frazema
(zweisprachige Lexikographie, kroatisch, deutsch, verbales Phrasem, nominales Prädikat, Pronomen als phraseologische Komponente)

Sažetak
U radu se posebna pozornost posvećuje jednoj relativno zatvorenoj skupini frazema koji sadrže zajedničku dominirajuću pronominalnu komponentu svoj odnosno sebi (sich) i sponski glagol biti ili kakav drugi semantički ispražnjeni glagol (npr. biti pri sebi, biti svoj, bei sich sein, zu sich kommen). Prema sintaktičkome kriteriju ovi frazemi spadaju u klasu glagolskih frazema (Burger 1998), a tradicionalna ih gramatika uvrštava u imenskopredikatne konstrukcije (Barić et al. 2003). Među jedinicama ove frazeološke skupine ustanovljene su znatne interlingvalne divergencije pa u analizu krećemo od pretpostavke o njihovoj vrlo kompliciranoj, djelomično i manjkavoj leksikografskoj obradi u hrvatsko- njemačkim općim i frazeološkim rječnicima. Na istraživanje nas je potakla činjenica što ova skupina frazema do sada nije obuhvaćena ni kontrastivno-frazeološkim ni translatološkim znanstvenim analizama. Međutim, brojni radovi s područja jedno- i dvojezične leksikografije upozoravaju na mnoge propuste, među kojima su najozbiljniji oni koji se odnose na nedovoljno transparentne podatke o kotekstu i kontekstu frazeološke jedinice (Gouws 2002), na neselektivno uvrštavanje kumulativnih, međusobno nedistinktivnih sinonimnih nizova i na izostavljanje podataka o aktualnosti frazema (Hausmann 1983) te na zanemarivanje unosa relevantnih dijasistemskih obilježja na obje strane leksikografske mikrostrukture (Ďurčo 2012). Ti će nam radovi poslužiti kao osnovne smjernice u istraživanju u kojem će frazemi iz odabranoga polja biti podvrgnuti konfrontativnoj analizi s obzirom na njihovu morfosintaktičku strukturu te na semantičke, stilističko- pragmatičke i komunikativne aspekte. Znanstveni doprinos bit će izrada novog modela opisa frazemskih ekvivalencija na primjeru jedinica iz odabranog frazeološkog polja. Model bi mogao poslužiti sastavljačima jednog budućeg hrvatsko- njemačkog rječnika, imajući u vidu korisnika rječnika kojemu je njemački strani jezik. U radu ćemo primijeniti kontrastivnu, translatološko- frazeološku i leksikografsku metodu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA