Pregled bibliografske jedinice broj: 937503
Socijalno poželjno odgovaranje i vrijeme latencije u kontekstu selekcijskoga postupka pri zapošljavanju
Socijalno poželjno odgovaranje i vrijeme latencije u kontekstu selekcijskoga postupka pri zapošljavanju // Zbornik Veleučilišta u Rijeci / Journal of the Polytechnic of Rijeka, 6 (2018), 1; 1-12 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 937503 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalno poželjno odgovaranje i vrijeme latencije u kontekstu selekcijskoga postupka pri zapošljavanju
(Socially desirable responding and latency time in the context of selection process for employment)
Autori
Fiškuš, Matej ; Švegar, Domagoj
Izvornik
Zbornik Veleučilišta u Rijeci / Journal of the Polytechnic of Rijeka (1848-1299) 6
(2018), 1;
1-12
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
socijalno poželjno odgovaranje ; selekcijski postupak ; vrijeme latencije ; web-upitnik
(socially desirable responding ; selection process ; latency time ; web questionnaire)
Sažetak
Socijalno poželjno odgovaranje definira se kao sistematska tendencija davanja pretjerano pozitivnih samoprocjena i često se potvrđuje prilikom selekcijskog postupka. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi postoji li razlika u davanju socijalno poželjnih odgovora i u brzini odgovaranja između osoba koje se prijavljuju na natječaj za posao i kontrolne skupine ispitanika. Uzorak se sastojao od ukupno 252 ispitanika. Eksperimentalna skupina brojila je 94 kandidata koji se za posao prijavljuju na profesionalnoj društvenoj mreži (www.linkedin.com) i jednom domaćem portalu (www.bika.net), na kojem se oglašavaju slobodna radna mjesta, dok je u kontrolnoj skupini bilo 158 sudionika koji su odgovarali na ista pitanja kao i kandidati za posao. Web-upitnik se sastojao od ukupno 36 čestica preuzetih iz Eysenckove skale laži i Paulhusove skale samozavaravanja. Multivarijantnom analizom varijance ustanovljeno je da kandidati prilikom prijave za posao daju više socijalno poželjnih odgovora te da odgovaraju sporije u odnosu na sudionike iz kontrolne grupe. Rezultati diskriminantne analize sugeriraju da bi se vrijeme latencije moglo koristiti kao indikator socijalno poželjnog odgovaranja. Razmotrene su implikacije i prijedlozi za buduća istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Psihologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)