Pregled bibliografske jedinice broj: 937437
Utjecaj tehnologije obrade duhana na prostornu organizaciju duhanskih stanica Hercegovine
Utjecaj tehnologije obrade duhana na prostornu organizaciju duhanskih stanica Hercegovine // Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra / Beljo, Jure (ur.).
Mostar: Federalni agromediteranski zavod, 2017. str. 248-265 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 937437 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj tehnologije obrade duhana na prostornu organizaciju duhanskih stanica Hercegovine
(Influence of Tobacco Processing Technology on the Space Organization of Tobacco Stations in the Area of Herzegovina)
Autori
Vukojević, Ivan ; Beljo, Jure ; Barišić Marenić, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra
/ Beljo, Jure - Mostar : Federalni agromediteranski zavod, 2017, 248-265
ISBN
978-9926-8198-2-8
Skup
Znanstveni skup Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra
Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 02.10.2017. - 03.10.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
duhan, duhanska stanica, Hercegovina, otkup duhana, obrada duhana
(tobacco, tobacco station, Herzegovina, tobacco purchasing, tobacco manipulation)
Sažetak
Uzgoj duhana u Bosni i Hercegovini ima višestoljetnu tradiciju, ali je organizirana proizvodnja počela tek nakon austrougarske okupacije. Zakonom o državnom monopolu iz 1880. godine osnovana je duhanska režija BiH, nakon čega slijedi osnivanje tvornica duhana i otkupnih ureda. Tvornice duhana osnivane su u većim gradovima, a otkupni uredi, odnosno duhanske stanice osnivane su u centrima proizvodnje duhana. Zadaća je duhanskih stanica bila organiziranje proizvodnje, te provođenje otkupa, manipulacije i obrade duhana. Ubrzo nakon osnivanja stanica, započela je i izgradnja pripadajućih građevina. Bili su to prvi industrijski pogoni u tim sredinama i imali su prepoznatljiva arhitektonsko konstruktivna obilježja. Zgrade su građene od klesanog kamena, a unutrašnjost je bila prilagođena tehnološkom procesu obrade duhana. Veličina proizvodnih građevina bila je prilagođena planiranom opsegu proizvodnje kao i tehnologiji obrade duhana. Budući da je u to vrijeme fermentacija duhana, kao temeljni postupak u obradi i pripremi duhana za izradu duhanskih proizvoda, trajala više mjeseci, za provođenje tog postupka bili su potrebni površinom veliki unutarnji prostori. Stoga je svaka otkupna stanica imala dva ili više magazina u kojima se obavljala manipulacija, fermentacija i skladištenje duhana. Kasnije, uvođenjem izvansezonskog postupka fermentacije, u okviru duhanskih stanica izgrađeni su ferm zavodi, postupak fermentacije skraćen je na 10- 20 dana i bilo je potrebno puno manje prostora za manipulaciju i fermentaciju. Postupak obrade dalje je pojednostavljen uvođenjem tonga manipulacije. Svakom tehnološkom postupku u okviru proizvodnje, otkupa i obrade duhana, morala su se prilagođavati arhitektonska rješenja. U ovom radu prikazat ćemo arhitektonska rješenja duhanskih stanica na području Hercegovine od vremena Austrougarske do 1970-ih godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb