Pregled bibliografske jedinice broj: 937033
Sad se svit odveć podigo na modu: Bosanska Posavina očima Bone Nedića i Petra Draganovića
Sad se svit odveć podigo na modu: Bosanska Posavina očima Bone Nedića i Petra Draganovića // Dobroslav Bono Nedić i Petar Draganović: Toliški kraj koncem 19. i početkom 20. stoljeća / Primorac, Jakša ; Benković, Zvonko (ur.).
Zagreb : Tolisa: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Franjevački samostan u Tolisi, 2014. str. 7-32
CROSBI ID: 937033 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sad se svit odveć podigo na modu: Bosanska Posavina očima Bone Nedića i Petra Draganovića
(Everybody is into Fashion Nowadays: the Region of Bosanska Posavina Through the Lenses of Bono Nedić and Petar Draganović)
Autori
Primorac, Jakša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Dobroslav Bono Nedić i Petar Draganović: Toliški kraj koncem 19. i početkom 20. stoljeća
Urednik/ci
Primorac, Jakša ; Benković, Zvonko
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Franjevački samostan u Tolisi
Grad
Zagreb : Tolisa
Godina
2014
Raspon stranica
7-32
ISBN
978-953-154-192-3
ISSN
1331-8225
Ključne riječi
Tolisa, Bosanska Posavina, Hrvati, Dobroslav Bono Nedić, Petar Draganović, etnologija, folklor
(Tolisa, Bosnian Posavina, Croats, Dobroslav Bono Nedić, Petar Draganović, ethnology, folklore)
Sažetak
Autor u tekstu "Sad se svit odveć podigo na modu: Bosanska Posavina očima Bone Nedića i Petra Draganovića", iz povijesne i etnološke perspektive analizira tekstove dvaju etnografa. U osnovi želi predočiti goleme političke, demografske, kulturne i društvene promjene u Bosanskoj Posavini od završetka vladavine Osmanskog Carstva 1878. do vremena do pred Prvi svjetski rat, koje se mogu izvanredno iščitati u Nedićevoj i Draganovićevoj građi. Iako je golema pozitivna promjena u odnosu na osmansko razdoblje vidljiva u austrougarskoj administraciji, ali i u seoskom i obiteljskom životu, kulturi stanovanja i prehrani, prodor kapitalističkog gospodarstva donio je mnoštvo negativnih pojava, primjerice u području dioba tradicionalnih proširenih obitelji ("kućnih zadruga"). Primorac ne analizira podjednako sve teme iz građe, iako ih uglavnom većinu dotiče, već bira one koje mu se čine značajnijima za suvremena povijesna i etnološka istraživanja. Prednost daje međuetničkim odnosima jer je Bosanska Posavina stoljećima obilježena multikulturalnošću, kao i rodnim pitanjima patrijarhata i spolnosti. Također, folklorističke i etnomuzikološke teme predstavljaju autorovu užu specijalnost i stoga je njima posvetio više pozornosti. Primorac šire analizira tri teme: odijevanje, zdravlje i higijenu, koje su Nedić i Draganović iznimno dobro obradili. "Modiranje", osobito mladeži, bilo je jednim od najvažnijih aspekata tadašnje lokalne kulture i nerijetko je znalo ozbiljno uzdrmati pa i uništiti obiteljsku i individualnu ekonomsku stabilnost. No, druga stana medalje napretka bila je nedostatno poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta. Iako je vlast poboljšavala liječničku skrb, stari pučki magijski načini liječenja i neadekvatni lijekovi nastavili su se primjenjivati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
