Naslov
Legatura Adriatica: Dugotrajna povezanost gradskih pučkih glazbi Dalmacije i sjeverne Italije
(Legatura Adriatica: Long-lasting Ties Between Urban Folk Musics of Dalmatia and Northern Italy)

Autori
Primorac, Jakša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
VII. Međunarodni simpozij "Muzika u društvu" Sarajevo 28-30.10.2010. Zbornik radova

Urednik/ci
Talam, Jasmina ; Hadžić, Fatima ; Hodžić, Refik

Izdavač
Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine ; Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu

Grad
Sarajevo

Godina
2012

Raspon stranica
247-267

ISBN
978-9958-689-02-4

Ključne riječi
Dalmacija, sjeverna Italija, rani romantizam, pučka glazba, klapsko pjevanje
(Dalmatia, northern Italy, early Romanticism, folk music, klapa singing)

Sažetak
U tumačenjima povijesnog nastanka i razvoja dalmatinske urbane glazbe autor se pokušava odmaknuti od dosad dominirajućeg pristupa drugih istraživača koji su zbog specifičnih kulturnih politika i izoliranosti nacionalnih istraživačkih zajednica određene povijesne pojave interpretirali u uskim nacionalnim okvirima, bez dostatne i nužne interkulturne kontekstualizacije. Dosadašnji istraživači kao ključno formativno razdoblje u razvoju današnje prepoznatljive dalmatinske urbane glazbe više ili manje smatraju Hrvatski narodni preporod koji se razvio u 1860-ima u Dalmaciji. Istodobno smatraju da je iz ranijih razdoblja ova glazba, a osobito a cappella akordsko pjevanje odnosno klapsko pjevanje, baštinilo glazbene utjecaje ponajviše iz dalmatinskog autohtonog pučkog crkvenog pjevanja zvanoga glagoljaško pjevanje. Autor, međutim, argumentira da su obje ove teze uglavnom nedokazljive i da glazbeni utjecaji Hrvatskog narodnog preporoda i glagoljaškog pjevanja ne predstavljaju glavna izvorišta dalmatinske urbane svjetovne glazbe i suvremenoga klapskog pjevanja. On zagovara mišljenje da su vrlo prepoznatljive i postojane zvučne strukture dalmatinske urbane glazbe u 1860-ima već bile vrlo razvijene i dominantne. Glazbena izvorišta pronalazi im u zapanjujućoj sličnosti zvučnih struktura u urbanim glazbama Dalmacije i sjeverne Italije od 18. stoljeća do danas. Kulturne i glazbene veze Dalmacije i sjeverne Italije, osobito gradova Trsta i Venecije, bile su iznimno jake u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća, jednako kao i u ranijim povijesnim razdobljima. Tada su se događale bitne glazbene inovacije i dolazak novih zvučnih struktura usljed kulturnih strujanja predromantizma i ranog romantizma. Novi zvuk tog razdoblja u dalmatinskim se gradovima snažno prožeo sa drevnim usmenim i pisanim lirskim pjesništvom i temeljnim izvedbenim kontekstom ljubavnoga zavođenja i serenadiranja. Komparativnom glazbenom analizom vlastitih transkripcija odabranih suvremenih zvučnih primjera iz sjeverne Italije i Dalmacije koji se nalaze na internetskom portalu YouTube, autor utvrđuje da silazne melodijske krivulje od VII. ka III. stupnju dominiraju u objema regijama i jako doprinose stvaranju impresije međusobne zvukovne sličnosti. Istom metodom internetskog istraživanja utvrđuje da su odlike melodike i akordskog višeglasja prisutnoga na Hvaru u 1950-ima i 1960-ima i u udaljenoj talijanskoj regiji Quattro Province u zaleđu Genove u današnjem vremenu posve srodne te da nesumnjivo potječu iz istih izvorišta u 18. i 19. stoljeću. Konačno, pažljivim iščitavanjem dobro poznatih dalmatinskih i odabranih sjevernotalijanskih etnomuzikoloških radova nastalih u razdoblju od 1830-ih do 1940-ih autor utvrđuje da su svi stariji istraživači jasno naglašavali da glavni korijeni zvučnih struktura dalmatinske urbane glazbe leže u sjevernotalijanskoj pučkoj glazbi 18. i 19. stoljeća, s kojom se dalmatinska pučka glazba tada intenzivno prožimala i nadahnjivala. No, novija generacija hrvatskih etnomuzikologa od 1960-ih naovamo nije to odviše uzimala u obzir. Konačno, nakon spoznaje da glazbeni korijeni dalmatinske urbane glazbe, ali i suvremenoga klapskog pjevanja nesumnjivo leže u čvrstoj povezanosti dalmatinske i sjevernotalijanske pučke pjevačke kulture u prvoj polovici 19. stoljeća, a možda i ranije, u budućnosti valja preciznije istražiti kada se, kako i gdje događala dotična glazbena razmjena između Dalmatinaca i sjevernih Talijana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost

Napomena
Rad je objavljen i na engleskom jeziku u drugom volumenu Zbornika radova s drugim ISBN-om.

POVEZANOST RADA