Pregled bibliografske jedinice broj: 937022
Akutno stanično odbacivanje jetre nakon transplantacije zbog alkoholne bolesti
Akutno stanično odbacivanje jetre nakon transplantacije zbog alkoholne bolesti, 2018., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 937022 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Akutno stanično odbacivanje jetre nakon
transplantacije zbog alkoholne bolesti
(Acute cellular rejection of the liver after
transplantation due to alcoholic disease)
Autori
Sladoljev, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
31.01
Godina
2018
Stranica
29
Mentor
Mrzljak, Anna
Ključne riječi
alkoholna bolest jetre ; transplantacija jetre ; akutno stanično odbacivanje
(alcohol liver disease ; liver transplantation ; acute cellular rejection)
Sažetak
Alkoholna bolest jetre (ABJ) jedna je od najčešćih indikacija za transplantaciju jetre (TJ). Komplikacije i mortalitet nakon TJ zbog ABJ slični su kao kod TJ zbog druge etiologije. Jedna od komplikacija nakon TJ je akutno stanično odbacivanje (ASO) presatka koje se danas javlja u oko 15-25% bolesnika (1), najčešće unutar 3 mjeseca od TJ. Zlatni standard za dokaz akutnog staničnog odbacivanja je histološka analiza jetrenog presatka. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi incidenciju histološki potvrđenog ranog ASO kod bolesnika transplantiranih zbog ABJ, te usporediti karakteristike bolesnika bez i s ASO nakon TJ. U ovu analizu uključeno je 150 bolesnika. Rano ASO razvilo je 19.33% bolesnika. Bolesnici s i bez ASO upareni su po dobi i spolu, a između skupina nisu zabilježene razlike u parametrima prije TJ kao niti u odnosu na donorske parametre. Obje skupine nakon TJ imale su podjednake imunosupresivne protokole. Skupina s ASO imala je značajno više vrijednosti AST 186 163 U/L (p<0.001), ALT 404 366 U/L (p=0.01), GGT 584 258 U/L (p<0.001), AP 195 86 U/L (p<0.001) i bilirubina 69 51 μmol/L (p=0.01) odnosu na skupinu bez ASO, međutim njihova sintetska funkcija presatka nije bila narušena. Razina ciklosporina u serumu bila je značajno viša (167 78 ug/L) u skupini bez ASO u odnosu na skupinu s ASO (88 74 ug/L) (p=0.006), dok razlika u konc. takrolimusa između skupina nije dosegla statističku značajnost. Većina bolesnika (71.4%) imala je blagi stadij ASO (RAI 3-4). Svi su liječeni steroidima, a kod 71.4% povišena je i razina kalcineurinskog inhibitora. Kod niti jednog bolesnika nije došlo do gubitka presatka ili smrtnog ishoda zbog ASO. 1-, 2-, 3-, i 4- godišnje preživljenje skupine s ASO iznosilo je 96%, a skupine bez ASO 93% nakon TJ. Nije bilo razlike u preživljenju između ove dvije skupine (log rank=0.53). Naši podaci potvrđuju da TJ zbog ABJ omogućuje odlično preživljenje tijekom prvih godina nakon TJ, te da dijagnoza i liječenje ASO negativno ne utječe na preživljenje bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinička bolnica "Merkur",
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Anna Mrzljak
(mentor)