Pregled bibliografske jedinice broj: 936957
Karl Marx: živjeti umjetnički ili 'umjetnošću protiv estetike'
Karl Marx: živjeti umjetnički ili 'umjetnošću protiv estetike' // Karl Marx: povodom dvjestote obljetnice rođenja / Sunajko, Goran ; Višić, Maroje (ur.).
Zagreb: Naklada Breza, 2018. str. 277-303
CROSBI ID: 936957 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Karl Marx: živjeti umjetnički ili 'umjetnošću protiv estetike'
(Karl Marx: Living Artistic or 'With Art Against Aesthetics)
Autori
Sunajko, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Karl Marx: povodom dvjestote obljetnice rođenja
Urednik/ci
Sunajko, Goran ; Višić, Maroje
Izdavač
Naklada Breza
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
277-303
ISBN
978-953-8139-14-7
Ključne riječi
Karl Marx, estetika, umjetnost, pro-izvođenje, promjena, socrealizam, humanizam, estetika umjetnosti, neidentično, disenzus, podjela osjetilnog
(Karl Marx, aesthetics, art, production, change, social realism, humanism, aesthetics of art, unidentifiable, disagreement, partition of sensory)
Sažetak
U radu se razmatra Marxov odnos prema umjetnosti i estetici iz razloga što sâmo umjetničko kao pro-izvođenje svijeta leži u temelju Marxova pokušaja njegove korjenite promjene kao prakse. Time je bit umjetnosti izjednačena s biti revolucije kao promjene svakog režima pa i estetskoga. Većina je marksista i marksologa svoju analizu usmjerila Marxovoj kritici Hegelovih pojmova države, religije i fi lozofi je, a manje kritici estetike, odnosno umjetnosti. Svi politički, ekonomski i sociološki pojmovi i kategorije Marxova i marksističkog fi lozofi ranja pretpostavljaju temeljni supstrat Marxova nauma – humanizam, odnosno “ako prilike čine čovjeka, onda valja prilike učiniti ljudskima” (Marx). Hegelovoj estetici Marx suprotstavlja umjetnost koja nije nešto prošlo (Hegel) ili dovršeno (Kant), nego sadašnja osnova za buduću promjenu postojećeg svijeta na principima novog humanizma. Rad pokazuje kako se u suprotstavljanju umjetnosti estetici zrcali Marxova misao kao revolucionarna i u kasnijim marksističkim strujanjima. Ona će odlučno biti prikazana Adornovim i Rancièreovim postulatima koji izlaze iz Marxove misli o promjeni postojećeg svijeta u razlici spram socrealističkog esteticizma kao zornog prikaza odstupanja od Marxova svjetonazora. Rad iskazuje tvrdnju: ako je za Hegela umjetnost nešto prošlo, za Marxa je to prošlo estetika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
