Naslov
Istarske i kvarnerske teme: Radovi sa znanstvenoga skupa "Etnološke i folklorističke znanosti u Kvarnerskome primorju i Istri u 19. i 20. stoljeću": Rijeka, 11. – 12. listopada 2013.
(Rethinking Istria & Kvarner: Proceedings of the Conference "Ethnology and Folklore Studies in Istria and Kvarner Littoral in the 19th and and the 20th Century", Rijeka, October 11th - 12th, 2013)

Urednik/ci
Primorac, Jakša ; Holjevac, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb

Godina
2017

Stranica
262

ISBN
978-953-347-098-6

ISSN
1331-8225

Ključne riječi
Istra, Kvarner, 19. i 20. stoljeće, etnologija, folkloristika
(Istria, Kvarner, 19th and 20th century, ethnology, folklore studies)

Sažetak
Znanstveni skup Etnološke i folklorističke znanosti u Kvarnerskome primorju i Istri u 19. i 20. stoljeću okupio je u Rijeci 11. i 12. listopada 2013. etnologe, antropologe, folkloriste, etnomuzikologe, povjesničare, dijalektologe i stručnjake iz drugih društvenih i humanističkih disciplina. Na njemu je sudjelovalo dvadeset i pet sudionika. Organizatori su bile dvije znanstvenoistraživačke jedinice u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: Odsjek za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, koji raspolaže bogatom etnografskom i folklornom građom s područja Istre i Kvarnerskoga primorja, i Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, koji predstavlja središnju znanstvenu ustanovu sjevernojadranskoga područja. Konferencija je kroz moderne teorijsko-metodološke pristupe iznijela sintetske poglede na etnološka i srodna istraživanja u 19. i 20. stoljeću, osobito na njihove dosadašnje dosege i rezultate, te je naznačila moguće pravce budućih istraživanja. U Istri i Kvarnerskom primorju u razmatranom su razdoblju istraživali ne samo lokalni već i brojni domaći i strani istraživači nastanjeni izvan regije. Pritom su etnološke, folklorističke i srodne im znanstvene i društvene ustanove u zemlji i inozemstvu, a i brojne lokalne ustanove i udruge u regiji, kontinuirano podržavale pojedinačna istraživanja i provodile razne timske istraživačke projekte, što je urodilo bogatom znanstvenom i stručnom produkcijom. Zadaća je skupa bila dokumentirati i revalorizirati objavljene znanstvene i stručne radove te opsežnu regionalnu etnološku i folklorističku građu iz 19. i 20. stoljeća. Mnoga su se izlaganja na skupu bavila tematikom baštine u sadašnjosti, napose u kontekstu kulturnih politika i turizma koji predstavlja jednu od osnovnih gospodarskih djelatnosti Istre i Kvarnerskoga primorja. U najnovijemu se razdoblju učestalo istražuju regionalni i lokalni identiteti toga područja, njegova specifična višeetničnost i međukulturnost te materijalna i nematerijalna kulturna baština u sklopu procesa njezina zaštićivanja (posebice pod pokroviteljstvom UNESCO-a), pa je dio izlaganja obuhvatio i te teme. Neka su se izlaganja bavila dinamikom gospodarskih procesa u kojima sudjeluje lokalno stanovništvo. U sklopu folklorističke sesije razmatrale su se pojedinačne teme iz područja usmene književnosti, tradicijske glazbe i plesa. Konačno, skup je okupio dijalektologe i socijalne lingviste, koji su iznijeli zanimljive poglede na povijesni razvoj i suvremeno stanje u lokalnim govorima čakavskoga narječja u Kvarnerskom primorju i Istri. Na temelju četrnaest referata, od toga dvanaest na hrvatskom i dva na slovenskom jeziku, napisani su znanstveni članci, koji se objavljuju u ovom zborniku radova poredani prema tematskim odrednicama. Na opći teorijski pogled sociologa Ivana Cifrića (Etnološke znanosti u društveno-povijesnom kontekstu) na etnološku i folklorističku struku naslanja se probrana kritika istarskih istraživanja i istraživača u četirima povijesnim razdobljima od 19. stoljeća naovamo koju donosi Lidija Nikočević (Od laboratorija naroda do konstrukcije identiteta: osvrt na ideološke okvire etnografskih istraživanja u Istri). Nakon toga slijedi pet analiza povijesnih, dosad malo poznatih, istarskih etnografija. Prva, koju donosi Slaven Bertoša (Etnološke i folklorističke teme u Kandlerovu listu L’Istria), odnosi se na 19. stoljeće. Estela Banov (Tiskani i rukopisni zapisi usmene književnosti i etnografske građe Stjepana Žiže) s folklorističkoga i Silvana Vranić (Prilog istraživanju leksičkih promjena u govoru Vrbnika na otoku Krku) sa sociolingvističkoga gledišta analiziraju etnografije pisane prema etnološkom naputku Antuna Radića iz 1897. godine. Četvrta i peta analiza povijesnih etnografija odnose se na razdoblje između dva svjetska rata. Dok Ivona Orlić (Etnološka istraživanja na području Poreštine u prvoj polovici 20. stoljeća: analiza rada Ranierija Marija Cossàra) razmatra etnografiju o istarskim Hrvatima koju je pisao jedan etnički Talijan u razdoblju fašizma, Dolores Petrinić (Emigrantski list Istra (1929. – 1940.): Istra tijekom međuraća) razmatra etnografske, političke i književne radove antifašističkih emigranata iz Istre u Kraljevini Jugoslaviji. Nakon toga slijedi kulturnoantropološki članak Katje Hrobat Virloget (Šop ključev: spomini na eksodus in sobivanje prebivalstva v Istri po drugi svetovni vojni) o možda najbolnijem istarskom problemu u 20. stoljeću – prisilnoj emigraciji Talijana nakon Drugoga svjetskog rata, koja umnogome tišti i današnjicu, o čemu autorica propituje žive svjedoke traumatičnih zbivanja. Nesumnjivo aktualnu temu čine četiri rada iz područja (pre)oblikovanja suvremenih lokalnih i regionalnih identiteta i njihovih simbola. Ivica Filipović (Ad turres u svjetlu oblikovanja crikveničkoga kulturnog identiteta) razmatra ulogu novootkrivene arheološke baštine u kulturnom turizmu i lokalnom identitetu, a Tvrtko Zebec (Potresujka – suvremeni biser tradicije Kvarnerskoga primorja i Istre) razmatra ples potresujku kao sve popularniji simbol regionalnoga identiteta. Dva se posljednja identitetska članka odnose na prehranu i međusobno su u tom smislu komplementarna jer Tanja Kocković Zaborski (Proučavanje prehrane u Istri na primjeru etnološke analize tartufa kao gastronomskoga simbola regionalnoga identiteta) promatra tartuf, a Ivana Šarić Žic (Maslina u prehrambenoj praksi otoka Krka: tradicionalni i suvremeni diskurs) maslinovo ulje kao najistaknutije simbole suvremene gastronomske ponude Kvarnerskoga primorja i Istre. Na njih se djelomično naslanja i prethodni, peti u zborniku, članak Silvane Vranić koji se također odnosi na prehranu. Konačno, u zborniku nalazimo i dva rada znanstvenica koje su se bavile ili se bave konzervatorsko-restauratorskim zahvatima u sferi materijalne prirodne i kulturne baštine te revitalizacijom tradicija iz sfere nematerijalne kulturne baštine. Riječ je o člancima Mojce Ravnik (Kratek pregled mojega etnološkega dela v Istri in predstavitev dokumentacije) i Tihomire Stepinac Fabijanić (Revitalizacijski procesi u malim gradovima Primorsko-goranske županije).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

Napomena
Dvanaest radova je na hrvatskom jeziku, a dva su na slovenskom jeziku.

POVEZANOST RADA