Naslov
Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – učitelj, etnograf i melograf u Klakaru
(Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – teacher, ethnographer and melographer in Klakar)

Urednik/ci
Primorac, Jakša ; Rezo, Vladimira

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, pregledna

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Općina Klakar

Grad
Zagreb : Klakar

Godina
2016

Stranica
190

ISBN
978-953-347-062-7

Ključne riječi
Luka Lukić (1875. – 1956.), Klakar, etnografija, folklor, tradicijska glazba
(Luka Lukić (1875 – 1956), Klakar, ethnography, folklore, traditional music)

Sažetak
Knjiga Mate Blaževca-Pajkova Luka Lukić: učitelj, etnograf i melograf u Klakaru obrađuje život i djelo Luke Lukića, uz dodatne povijesne, etnološke i etnomuzikološke studije o selu Klakaru te uz donošenje obilja originalnih Lukićevih tekstova i njegove bibliografije. Luka Lukić (1875. – 1956.), gotovo je cijeli svoj život proveo u Brodskoj Posavini. Rodio se i umro u Brodskom Varošu. Od 1900. do umirovljenja 1937. radio je kao učitelj i crkveni kantor i orguljaš u Klakaru (stariji naziv sela do 1930- ih bio je Klakarje). Lukić je bio jedan od najznačajnijih etnografa, melografa i folklorista u Slavoniji od kraja 19. sve do pedesetih godina 20. stoljeća. U Zborniku za narodni život i običaje objavio je između 1919. i 1926. etnološku monografiju o Brodskom Varošu, a njegova je vrlo obimna rukopisna etnološka monografija o Klakaru većim dijelom objavljena 2016., dok će posljednji dio biti objavljen u narednim godinama. Uz rijetke radove iz pedagogije, Lukić je u međuraću objavio dvadeset etnomuzikoloških članaka u časopisu Sveta Cecilija, a neke su njegove važne studije o tradicijskoj glazbi ostale neobjavljenima sve do danas. Zapisivao je obilno i književni folklor Brodske Posavine, osobito usmene pjesme, pripovijetke i poslovice. Usto se Lukić intenzivno bavio pisanjem kronika i memoara. Izrađivao je crteže seoskih zgrada i tradicijskih ornamenata te skupljao herbarij. Osobito se istaknuo kao vrstan voditelj crkvenoga zbora u Klakaru. Većina njegovih rukopisa čuva se u Odsjeku za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu i Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. U uvodnom dijelu knjige M. Blaževac- Pajkov opisuje projekt objavljivanja rukopisne građe Luke Lukića iz Akademijina Odsjeka za etnologiju, kojega zajednički provode njegovi djelatnici, Općina Klakar i autor knjige sa svojim suradnicima. Nakon toga slijedi originalna Lukićeva autobiografija, kraće poglavlje M. Blaževca-Pajkova o povijesti Klakara i njegovo opsežno poglavlje u kojem se osvrće na razne aspekte Lukićeva etnografskog opisa Klakara. Pritom autor analizira Lukićevu metodologiju, jezične značajke i nedoumice njegovih zapisa, opise seoskih zgrada i raznih grana gospodarstva, prehrane, odijevanja i tekstilnog rukotvorstva, društvenih odnosa, godišnjih i životnih običaja, književnog folklora, tradicijske medicine i magijskih postupaka. Slijedi dulje poglavlje M. Blaževca- Pajkova o glazbeničkom, melografskom i etnomuzikološkom radu Luke Lukića. Nadopunjuju ga odabrani dijelovi dosad neobjavljenih Lukićevih etnomuzikoloških studija u kojima on opširno govori o vlastitoj metodologiji melografiranja i tradicijskom pjevanju u Klakaru. M. Blaževac- Pajkov donosi i transkripciju sačuvanih pisama Luke Lukića urednicima Zbornika za narodni život i običaje u Zagrebu. U iscrpnoj bibliografiji Luke Lukića prvo slijede objavljeni Lukićevi radovi, a potom bogata neobjavljena rukopisna građa. Zatim slijede završna poglavlja knjige: starija literatura o Luki Lukiću, korištena literatura, sažetci na hrvatskom i engleskom jeziku, popis fotografija u knjizi koje je prikupio M. Blaževac- Pajkov iz obiteljske arhive Luke Lukića i raznih obiteljskih arhiva u Klakaru te bilješka o autoru

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost

POVEZANOST RADA