Naslov
Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907. g.)
(Dalmatian songs from Boka by Ludvik Kuba (1907))

Autori
Primorac, Jakša ; Marjanović, Zlata

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
NVO Međunarodni festival klapa Perast

Grad
Perast

Godina
2015

Stranica
481

ISBN
978-9940-9669-0-4

Ključne riječi
Ludvik Kuba, Boka kotorska, 1907., pučko pjevanje
(Ludvik Kuba, Bay of Kotor, 1907, folk singing)

Sažetak
Ludvik Kuba (1863.–1956.), češki etnomuzikolog, slikar i putopisac, boravio je u Boki kotorskoj u rujnu i početkom listopada 1907. godine. Zapisao je 161 tradicijsku pjesmu u mjestima Muo, Perast, Kotor, Risan i Tivat, a sačuvano je ukupno 155 zapisa. Svoj do sada malo poznati rukopis, naslovljen Pjesme dalmatske iz Boke, ostavio je u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Usto je objavio i putopis o Boki u knjizi Čtení o Dalmácii, objavljenoj u Pragu 1936. na češkom jeziku. Pošto se financijski izdržavao prvenstveno od prodaje svojih slika, sigurno je tijekom svog boravka u Boki naslikao i poneki portret i pejzaž, kojima još nema traga u znanstvenoj javnosti. Ludvik Kuba je svojim melografskim djelom postao pionir etnomuzikologije u Boki Kotorskoj. U ovoj su knjizi autori etnomuzikolozi Jakša Primorac i Zlata Marjanović i izvršni urednik Milan Kovačević nastojali na razne načine predstaviti i znanstveno analizirati Kubinu glazbenu i putopisnu građu. Mnogi Kubini notni zapisi predstavljaju etnomuzikološka otkrića. Zabilježio je šest zasebnih stilova tradicijskoga pjevanja u Boki, a neke od njih su etnomuzikolozi poslije njega slabo istraživali. Prvo, Kuba je jedini dosadašnji istraživač koji donosi iznenađujuće obilje troglasnih i četveroglasnih zapisa urbanih pjesama, koje svojim specifičnim melodijama i višeglasnom strukturom svjedoče da je u posljednjim desetljećima 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća tradicijsko akordsko pjevanje u Boki bilo praktički identično susjednom dalmatinskom, i da se neposredno na temelju tog pjevanja razvilo današnje bokeljsko klapsko pjevanje. Drugo, donio je i zapise živog izvođenja arhaičnih pripovjednih pjesama dugog stiha, takozvanih bugarštica, u gradu Perastu, što je veliko iznenađenje, osobito u svjetlu činjenice da peraške bugarštice spadaju u najstarije i najljepše primjere južnoslavenskoga usmenog pjesništva od 15. do 18. stoljeća. Treće, Kuba je zapisao i nekoliko važnih primjera tradicijskoga crkvenog pjevanja u Boki, katoličkog i pravoslavnog. Ovi primjeri su žanrovski specifični, jer tri katoličke pjesme spadaju u malo poznato pučko glagoljaško pjevanje u Boki, dok jedna pravoslavna pjesma spada u žanr takozvanih bogomoljačkih pjesama. Četvrto, Kuba zapisuje i mnoštvo urbanih pjesama, koje se danas često svrstavaju u žanr starogradskih pjesama, a najviše ih je podrijetlom iz sjevernih panonskih krajeva, pretežno iz Vojvodine, Slavonije i zapadne Hrvatske. Mnoge od njih su u Boki bile specifično preoblikovane, tako da su se melodijski približile domaćim vokalnim stilovima. Peto, Kuba je, kao i istraživači prije i poslije njega, zapisao mnoge primjere obrednih pjesama i specifičnih zdravica počasnica, koje su se izvodile na svadbi, krsnom imenu i slično, ljubavnih pjesama, uspavanki i pjesama iz kola. Sve ove pjesme pripadaju specifičnoj arhaičnoj vrsti jednostavnoga jednoglasnog pjevanja Boke i šire regije južnoga Jadrana. Šesto, kao poseban žanr ili podžanr unutar stila jednoglasnoga pjevanja ističu se Kubini vrhunski zapisi takozvanih pjesama iz glasa, iza glasa, koje pojedinac pjeva u obrednim prilikama maksimalnom jačinom glasa, i pritom potresa grlom. Uvodni tekst, Tragom zlatne niti Kubinih notnih zapisa, u ime izdavača donosi izvršni urednik Milan Kovačević. Zatim slijedi tekst Ludvik Kuba: umjesto biografije, impresija s biografskim podacima o Kubi i o njegovu boravku u Boki, koji su zajednički oblikovali Z. Marjanović, M. Kovačević i J. Primorac. U sljedećem prilogu nalazi se Odabrana bibliografija Ludvika Kube. U posebnom poglavlju Ludvik Kuba: Boka nalazi se Kubin putopisni esej o Boki iz 1936. godine, koji je s češkoga jezika preveo povjesničar umjetnosti mr. sc. Branislav Borozan. Slijede znanstveni radovi etnomuzikologa Jakše Primorca i Zlate Marjanović o Kubinu bokeljskom rukopisu. U tekstu O tradicijskom pjevanju u Boki kotorskoj: počevši od Ludvika Kube J. Primorac sintezno razmatra temeljne probleme u istraživanju bokeljskoga tradicijskog pjevanja, imajući u fokusu Kubinu građu. Razne glazbene stilove i žanrove iz Kubina rukopisa on postavlja u širi kontekst analize njihovih povijesnih i sadašnjih društvenih i kulturnih značenja. Za razliku od njega, Z. Marjanović u tekstu Bokeljske muzičke slike Ludvika Kube: umetnost prikazivanja transkripcijom detaljno analizira pojedine Kubine notne zapise, utvrđujući osobine njihove glazbene strukture, i prezentira regionalne i lokalne glazbene dijalekte kojima pojedine pjesme pripadaju. Središnji dio knjige čine kritički obrađeni Kubini Notni zapisi. Ispred njih je Metodološka napomena, a uz njih je na koricama knjige priložen i CD ROM sa skeniranim originalnim Kubinim zapisima. Nakon nota slijede Izvorni i dopunjeni tekstovi pjesama, pošto je Ludvik Kuba često zapisivao samo prve stihove ili prvu strofu pjesme. Taj prilog pripremio je J. Primorac, nakon što je u raznim arhivskim i objavljenim zbirkama pronašao varijante ili srodne tekstove Kubinih pjesama. On u opsežnom poglavlju Bilješke o pjesmama, koje slijedi, analizira specifične karakteristike svih Kubinih zapisa. Posljednji središnji prilog Suvremene obrade Kubinih notnih zapisa, koji uređuje Z. Marjanović, sadrži sedam četveroglasnih obrada Kubinih zapisa za moderno klapsko pjevanje. U završnom dijelu knjige slijede prilozi: korištena literatura, sažetci na crnogorskom, engleskom, talijanskom i ruskom jeziku, indeksi i bilješka o autorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost

Napomena
Pojedina poglavlja u knjizi napisana su na različitim jezicima središnjega južnoslavenskog dijasistema. Radovi J. Primorca pisani su hrvatskim jezikom, a radovi Z. Marjanović srpskim jezikom dok su zajednička poglavlja napisana crnogorskim jezikom.

POVEZANOST RADA