Naslov
Plutej iz crkve sv. Bartula na Resniku
(The chancel panel from the Church of st. Bartholomew on Resnik)

Autori
Bužančić, Radoslav

Izvornik
Klesarstvo i graditeljstvo (0353-7897) XXVII (2017), 1-2; 23-37

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
crkva sv. Bartula ; Kaštel Štafilić ; plutej ; korbboden ; predromanika
(Church of St. Bartholomew ; Kaštel Štafilić ; chancel panel ; korbodden ; preromanesque)

Sažetak
Prilikom obnove, u proljeće 2011. godine, među ostalim radovima očišćena je i menza glavnog oltara u apsidi novovjekovne crkve sv. Bartula na Resniku. Kod demontaže mramorne ploče, položene na zidanom antepediju, otkriven je ulomak ranosrednjovjekovne oltarske pregrade kojem je glatka strana poslužila kao stol baroknog oltara. Pleterom ornamentirana površina bila je okrenuta i utopljena u vapneni mort. Ploča s motivom košarasta dna, izrađena od prokoneškog mramora, pripadala je oltarnoj pregradi neke predromaničke crkve, a u oltar sv. Bartula ugrađena je u vrijeme njene novovjeke pregradnje. Ploča nije u cjelini sačuvana. Njen donji dio otklesan je kako bi se dimenzijom prilagodila geometriji male polukružne apside, a gornji dio ploče je stanjen kako bi se osigurala jednaka debljina po cijeloj površini. Radi se o pluteju predromaničke crkve s radiranim ornamentom grede, zadebljanja koje je obrubljivalo njegov gornji kraj, koji je osiguravao dostatnu širinu za postavljanje stupova oltarne pregrade (septum, cancellus). Plutej s motivom dna pletene košare (korbboden) ukrašen je florealnim detaljima, stiliziranim cvijetovima ljiljana (lilium) u uglovima, listovima bršljana (hedera helix) prepletenim s troprutim vrpcama i motivom ruže u sredini. Pripada specifičnom korbboden ukrasu kakav se često sreće na dekorativnoj plastici 9. st. Pored florealnih motiva plutej je ukrašen i s dva pauna simetrično postavljena s obje strane troprute kružnice. Prikaz ptica čest je motiv na predromaničkim plutejima, mada paunovi prikazani na pluteju svojom veličinom i dominantnim rasporedom više priliče ukrasu tegurija ili lukova ciborija tog doba nego dekorativnoj plastici pluteja. Simbolika pauna, poput hedere, upućuje na vječni život, a njegovo, prema tadašnjem vjerovanju neraspadljivo tijelo, simbol je besmrtnosti i uskrsnuća Kristova. Iz gore navedenog vidi se da je prenošenje kamenih ulomaka iz porušenih crkava postalo praksa posttridentskog doba te da ga na primjerima trogirskih crkava možemo smatrati modom 17. st. koja je dakako usko povezana s oskudicom precioznih uvoznih mramora. Potragu za mramornim materijalom detaljno je opisao Lucić, u svom djelu posvećenom Trogiru, zabilježivši svoju akviziciju mramornih ulomaka za oltar sv. Ivana Trogirskog kojeg je kao operarij katedrale obnavljao sredinom 17. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA